Snimamo film o Ladu

Pravnica Ileana Jurin Bakotić od 1. siječnja obnaša dužnost ravnateljice Lada, nacionalnog ansambla narodnih plesova i pjesama koji ove godine slavi sedamdeseti rođendan.

Kako će Lado proslaviti jubilej?

Sezonu smo započeli u veljači otvaranjem izložbe fotografija LADO / RELJEFI / TRAGOVI u MUO u Zagrebu. Izložba je već gostovala u Bjelovaru, a 18. travnja bit će izložena u Rijeci. Plod je inicijative bivšeg ravnatelja Krešimira Dabe, a izložene su fotografije Petre Slobodnjak koja već tri godine prati sve aktivnosti ansambla. Okosnica ove sezone novi je program umjetničkog voditelja Andrije Ivančana „Neka sjaji sunce svima“koji je prvi put u povijesti Lada u cijelosti posvećen plesovima, pjesmama i običajima Hrvata izvan domovine. Plesnu sezonu započinjemo 26. travnja u Zadru, a 28. travnja smo u Molvama. U svibnju planiramo koncert u Lisinskom za pretplatnike Večernjeg lista kojim ćemo proslaviti naše okrugle rođendane. U lipnju nas očekuje i koncert na otvorenoj pozornici u Opatiji te koncert u Zagrebu koji će se održati na Trgu kralja Tomislava i bit će poklon građanima na Dan državnosti 25. lipnja.

Sada traju korizmeni koncerti?

Već smo održali koncerte pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića u nacionalnim svetištima u Mariji Bistrici i na Trsatu, a slijede nastupi u crkvi sv. Blaža u Zagrebu te u Slavonskom Brodu i Garčinu. Na Uskrsni ponedjeljak Ladarice će uz četiri instrumentalista nastupiti na Trgu bana Jelačića.

Što će biti vrhunac proslave?

U suradnji s redateljem Nebojšom Slijepčevićem započeto je snimanje dokumentarnog filma iz perspektive umjetnika čija se premijera očekuje krajem godine. Tu su i koncerti s antologijskim programom koji će se održavati u studenome u Lisinskom i HNK u Zagrebu, ali i u drugim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hoćete li nastaviti suradnju sa stranim nacionalnim ansamblima?

I ove godine u planu je zajednički nastup s Ansamblom narodnih igara i pesama Srbije Kolo tijekom održavanja Ethno summita u Užicu u listopadu te zajednički koncert s Mađarskim državnim narodnim ansamblom Mane 14. lipnja u Budimpešti.

Danas je skupo organizirati koncerte u inozemstvu. Kako gledate na taj problem?

Suradnja s inozemnim nacionalnim ansamblima je način gdje jedni drugima pomažemo u organiziranju takvih nastupa. Kada govorimo o organizaciji cjelovečernjih plesnih nastupa za koje su inozemni agenti najzainteresiraniji, potrebno je naglasiti da na put odlazi šezdeset umjetnika i gotovo dvije tone opreme te je realizacija takvih turneja financijski iznimno zahtjevna. No cilj nam je i dalje pozicionirati se na svjetskom tržištu, s time da ćemo se ove godine orijentirati na ono europsko. Tako planiramo kraća gostovanja u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Turskoj i Njemačkoj. Sljedeće godine, kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, češće ćemo predstavljati hrvatsku tradicijsku kulturu i u Europi.

Kakav je interes susjednih zemalja u kojima žive Hrvati za nastup Lada?

Često dobivamo upite naših iseljenika kada ćemo posjetiti gradove i države u kojima žive. Sigurni smo da će naše planirane koncerte u Budimpešti, Subotici i Münchenu posjetiti i hrvatski iseljenici.

Kako ćete pomoći da Lado bude što primjetniji ljudima u Hrvatskoj?

Važno je surađivati s drugim kulturnim institucijama pa će Drama HNK u Ladovoj dvorani izvesti predstavu „Tri sestre“u režiji Bobe Jelčića. Naša zadaća je širiti svijest o bogatstvu naše tradicijske kulture i baštine ne samo kroz održavanje koncerata već nam je želja to činiti i kroz edukaciju djece, mladih, odgojitelja i nastavnika. Na tome već radimo u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Gradskim uredom za kulturu. Pripremamo radionice za odgojitelje povodom obilježavanja Dana vrtića, a tu su i naše plesne, vokalne i radionice tradicijskih glazbala te nastupi za djecu.

Kakav je interes za koncerte Lada?

Dvorane na našim koncertima gotovo su uvijek dupkom pune. Drago mi je primijetiti da u posljednje vrijeme jača interes mlađe publike. Kao da se danas sve više shvaća da je hrvatski folklor beskrajno bogat i nepresušna inspiracija mnogim umjetnicima u različitim granama umjetnosti.

Mislite li da bi Lado trebao imati više radnih mjesta jer se radi o izuzetno teškom poslu koji se može usporediti s nacionalnim sportskim reprezentacijama?

Svakako. Ladovi plesači su istovremeno i pjevači i po tome smo poznati i jedinstveni u svijetu. Biti odjeven u nošnju tešku i do nekoliko kilograma i u isto vrijeme plesati i pjevati fizički je jako naporno. Ansambl Lado je javna ustanova u kulturi te je zapošljavanje umjetnika definirano određenim propisima. Unazad zadnjih nekoliko godina ansambl se pomladio zbog odlaska naših umjetnika u zasluženu mirovinu. Smatram da je potrebno još raditi na poboljšanju zakonskog okvira kako bi se sačuvalo dostojanstvo umjetnika, ali i omogućilo lakše poslovanje ustanove.

A kakav je interes za audicije Lada?

Kao pravnica sudjelovala sam na gotovo svim audicijama u posljednjih pet godina. Kako naše audicijsko povjerenstvo, koje čine umjetnički voditelj, dirigent i plesni voditelji, traži istu kvalitetu i plesnog i vokalnog iskustva, audicija je iznimno zahtjevna. Na audicije se prijavi četrdesetak kandidata i kandidatkinja iz čega zaključujemo da interes postoji.

Je li vam se javio neki stranac?

Nedavno su se na audiciju prijavile kandidatkinje koje nemaju hrvatsko podrijetlo, ali žive u Hrvatskoj. Za sada još nismo imali strane državljane zaposlene u ansamblu.

Lado surađuje s Kolom koje će dobiti svoju zgradu u Beogradu?

Čestitam im na tome. Potrebno je da nacionalni ansambl posjeduje vlastitu izvedbenu dvoranu što znatno olakšava svakodnevni rad i organizaciju koncerata i drugih događanja. Takvu dvoranu zaslužuje i Ansambl Lado koji od osnutka djeluje u divnim prostorijama u središtu Zagreba, no naravno – puno bi nam značilo imati veći i opremljeniji izvedbeni prostor.