Osam od deset ljudi koji su preko burze pokrenuli svoj biznis opstaje na tržištu
710 kuna, a minimalnu plaću za 588 kuna, odnosno 20%. Posebno želim naglasiti da je cilj ove Vlade privremeno zapošljavanje u javnom sektoru, što je išlo kroz mjeru SOR, prebaciti u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru kroz potpore za zapošljavanje i posebno mjeru pripravnik. Ono što vidimo u posljednje dvije godine jest da u tome uspijevamo. Kad sam došao u Ministarstvo, otprilike od milijardu kuna mjera, 700 milijuna kuna išlo je upravo za SOR, i to većinom, 70%, u državni i javni sektor. To smo promijenili. Jedna je od najpopularnijih mjera samozapošljavanje koja potiče poduzetnički duh, a koja je samo u prve dvije godine ove Vlade utrostručena te je postala najpopularnija mjera s iznosom potpore višom nego u drugim zemljama. Naš je osnovni cilj aktiviranje domaće radne snage kako bi pronašla radno mjesto u Hrvatskoj i tu ostala.
Dosta se sredstava usmjerava u samozapošljavanje. Imate li podatke što se događa s ljudima nakon što prođe godina dana i potroše novac koji su dobili na burzi. Uspijevaju li s poslovima koje su pokrenuli?
Ove godine smo u odnosu na prošlu godinu dodatno ojačali mjeru samozapošljavanje pa možete dobiti potporu do 70.000 kuna ili do 85.000 ako zaposlite do dvije osobe, a u slučaju udruživanja više korisnika dobijete do 275.000 kuna. Samozapošljavanje se pokazalo kao najpopularnija mjera, što nas veseli jer ona potiče poduzetnički duh. U 2018. godini samozapošljavanje je koristilo više od 6700 osoba koje su kroz tu mjeru razvijale svoju poduzetničku ideju ili obrt, a mjera je pokazala vrlo dobre rezultate jer nakon godine dana više od 80% korisnika nastavi svoje poslovanje, a 50% njih već u prvoj godini imaju jednog ili više zaposlenih. Također ćemo sredstvima Europskog socijalnog fonda poticati poduzetništvo od vrtića do doktorata. Nedavno sam bio u Cambridgeu gdje upravo dogovaram jedan od takvih projekata s Cambridge Enterprise, institucijom pri Sveučilištu u Cambridgeu koja se bavi komercijalizacijom i patentiranjem znanstvenih inovacija i transferom tehnologija gdje dogovaramo odlazak 60-ak mladih hrvatskih znanstvenika na edukaciju o tome na koji način komercijalizirati svoje znanstvene ideje.
Zašto ne postoji stalna lista programa prekvalifikacija za koje se nezaposleni mogu u svakom trenutku odlučiti. Mogu vam navesti primjere nekih naših čitatelja, osobe kojoj je ponuđen tečaj engleskog i ona ga je prihvatila, ali ga burza ni godinu dana poslije nije uspjela organizirati. Ili nezaposlenog gimnazijalca koji je tražio da svlada osnovni kompjutorski ECDL kao preduvjet za daljnje edukacije, ali takvog tečaja nema?
U radu s nezaposlenim osobama HZZ u sklopu svojih aktivnosti ima cilj utvrditi zapošljivost svake nezaposlene osobe pa se tako nezaposleni mogu uputiti u programe obrazovanja za zanimanja tražena na tržištu rada ili programe koji će podići njihovu razinu zapošljivosti poput informatičkih tečajeva, tečajeva stranih jezika itd. Ne mogu govoriti o pojedinačnim slučajevima, ali mogu reći da smo prošle godine započeli s novom paradigmom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pa HZZ treću godinu zaredom anketira sve nezaposlene, u ovom trenutku imamo nešto više od 139 tisuća nezaposlenih, i nudi im posao, prekvalifikaciju ili neku od mjera aktivne politike zapošljavanja. HZZ tu primjenjuje individualiziran pristup nezaposlenim osobama kako bi utvrdili koliko je pojedina nezaposlena osoba udaljena od tržišta rada pa se prema tome prilagođavaju i aktivnosti prema toj osobi. Kroz novu paradigmu, HZZ i Ministarstvo rade na projektima kako bi uslugu obrazovanja učinili dostupnom svima kroz sustav vaučera gdje bi svaka nezaposlena osoba birala program obrazovanja po svojoj želji.
Kako teku pregovori s Ukrajinom o zapošljavanju? Jeste li i vi uključeni u pregovore o zapošljavanju Filipinaca?
Prošle godine ukrajinski ministar Reva bio je moj gost u Hrvatskoj i tada smo započeli razgovore o mogućnostima snažnije suradnje između naše dvije zemlje, posebno po pitanju zaštite socijalne sigurnosti za naše građane. Što se tiče zapošljavanja, s Ukrajinom je potpisan Sporazum o suradnji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Državnog zavoda za zapošljavanje Ukrajine u travnju 2018. godine, čime je otvorena mogućnost za suradnju i pružanje usluga poslodavcima i onima koji traže posao. Međutim, već sada ukrajinski radnici mogu raditi putem kvota za zapošljavanje stranaca koje ove godine iznose 50.100 dozvola za novo zapošljavanje u raznim djelatnostima i zanimanjima.
Najavili ste za iduće šestogodišnje razdoblje više programa za cjeloživotno obrazovanje. Hoće li i Hrvati dobivati 500 eura za dodatnu edukaciju kao Francuzi?
Prvo bih rekao da je samo 3% hrvatskih građana uključeno u programe cjeloživotnog obrazovanja pa nam je plan ove godine provesti pilot-projekt, a onda iz nove financijske omotnice od 2021. uložiti 2 milijarde kuna u edukaciju zaposlenika kako bi kroz reskilling i upskilling, odnosno kroz njihovo cjeloživotno obrazovanje, pospješili konkurentnost tvrtki u kojima rade. Upravo će upskilling i reskilling biti prioritet predsjedanja u mojem formatu Vijeća, EPSCO. S jedne strane imate projekte koje ekonomski fakulteti rade s djecom u vrtiću, ministar Horvat radi odlične stvari sa stipendijama učenika deficitarnih zanimanja financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda kojima ćemo sljedeće godine udvostručiti broj i visinu stipendija. Svjesni smo da je trenutačni rast plaća potenciran nedostatkom radnih mjesta, a ne povećanom produktivnošću. Kao Vlada smo svjesni da to nije do kraja održivo jer želimo povećavati produktivnost, a upravo programima cjeloživotnog obrazovanja kroz osnaživanje vještina zaposlenih možemo pomoći poslodavcima da uz pomoć sredstava Europskog socijalnog fonda povećaju produktivnost i budu konkurentniji na tržištu. Kad sam bio u posjetu francuskoj ministrici rada Penicaud, zainteresirao sam se za njihov program kojim svaka zaposlena osoba dobiva 500 eura za dodatnu edukaciju po svom izboru. Sličan program htio bih pokrenuti u Hrvatskoj – svakom zaposlenom osigurali bismo vaučer s određenim iznosom koji bi oni onda iskoristili za edukaciju po vlastitom izboru.