U EU samo se u Hrvatskoj i Sloveniji može pet godina ranije u mirovinu

Referendum je demokratsko pravo, ali želim poručiti da sindikalni zahtjevi znače manje mirovine i 45 milijardi duga našoj djeci i unucima. No želim i umiriti građane, većina će i dalje raditi do svoje 60. ili 65. godine života

Sindikati su se pobrinuli da Praznik rada, ali i kampanja za Europski parlament, proteku u znaku radničkih i mirovinskih prava. Počinje prikupljanje potpisa protiv rada do 67 godina i jače penalizacije prijevremenih mirovina, što je bio povod za razgovor s Markom Pavićem, ministrom rada i mirovinskog sustava.

Ministre, sindikati se ozbiljno pripremaju za referendum protiv rada do 67 godina. Što ako skupe 400.000 ili 500.000 potpisa protiv mirovinskog zakona? Pripremate li se i za tu varijantu?

Ono što bih svakako htio jest umiriti hrvatske građane: i dalje većina neće odlaziti u mirovinu sa 67 godina jer postoji institut dugotrajnog osiguranika, što znači da će oni koji ulaze na tržište rada s 18 ili 19 godina moći u mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života, poput naših blagajnica u dućanima, građevinskih radnika, medicinskih sestara, odnosno svih onih koji su rano ušli u svijet rada. Oni koji studiraju do 24. ili 25. moći će u mirovinu s 41 godinom staža i otprilike 65 godina. Prema tome i dalje će većina građana ići u mirovinu između 60 i 65 godina. Naši građani imaju samo 30 godina i 2 mjeseca radnog staža, prosjek EU je 35, Nijemci maju 37. Jedan je od ciljeva ove mirovinske reforme bio produljiti godine staža, jer godine staža znače godine uplate doprinosa u mirovinski sustav iz kojega se isplaćuju mirovine. Siguran sam da su i naši socijalni partneri, poslodavci i sindikati, svjesni nužnosti da moramo produljiti godine radnog staža, odnosno uplate doprinosa u mirovinski sustav kako bi mirovine bile veće, a sustav dugoročno održiv. Što se tiče prijevremene mirovine, moram reći da Hrvatska i Slovenija jedine u EU imaju mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu pet godina ranije. U ostalim zemljama EU ona ili ne postoji ili je godinu-dvije, maksimalno tri. Prema tome, htio bih još jednom umiriti hrvatske građane i objasniti im da smo u mirovinsku reformu krenuli kako bismo sustav učinili održivim, povećali mirovine, riješili generacijsku nepravdu i ojačali sustav za mlađe generacije, a ova inicijativa sindikata koja se događa usred kampanje za Europski parlament, gdje su uz njih stale i neke oporbene stranke, obično je politikantstvo. Osim toga treba još jednom naglasiti da je rad do 67. godine uveden još 2014. godine u vrijeme SDP-ove Vlade i da je ovom mirovinskom reformom odlazak samo ubrzan s 2038. godine na 2033. godinu. U Bruxellesu sam razgovarao s glavnim tajnikom europskog udruženja sindikata, gospodinom Visentinijem, koji je bio neugodno iznenađen kada je čuo da su se u sindikalnu inicijativu uključile i neke protueuropske stranke. Referendum je demokratsko pravo, ali želim našim sugrađanima poručiti da sindikalni zahtjevi znače manje mirovine i 45 milijardi duga našoj djeci i unucima.

Radnika koji odlaze u mirovinu kao dugogodišnji osiguranici, s više od 41 godine staža, sve je više. Ipak, to su starije generacije koje nisu imale prekide u radnom odnosu uglavnom zaposlene u javnom sektoru. Danas nije lako naći 30-godišnjaka s dvije ili tri godine staža ili 40-godišnjaka koji je bez prekida radio 20 godina. Kako će oni skupiti 41 godinu staža da bi mogli ranije u mirovinu bez penalizacije?

Naglašavam, u mirovinsku smo reformu krenuli radi održivosti mirovinskog sustava jer smo se morali prilagoditi gospodarskim i demografskim trendovima koji su prisutni u svim zemljama Europske unije i koji uz starenje stanovništva utječu na javne financije i socijalne sustave u svim državama članicama pa tako i u Hrvatskoj. Ne bih se s vama složio da mladi danas s 30 godina imaju dvije ili tri godine staža. To vidimo i prema statistikama HZZ-a, gdje je trenutačno nešto više od 139 tisuća nezaposlenih, a otvoreno je više od 25 tisuća radnih mjesta, uz to veliki interes koji je pokazan za naše mjere govori da mogućnosti za zapošljavanje ima više nego dovoljno. Kada znamo da dvije trećine mladih ima niže kvalifikacije, onda ne stoji teza da netko s 18 ili 19 godina tko ima niže kvalifikacije ne može pronaći radno mjesto i rano ući u svijet rada. Radni staž znači uplaćivanje doprinosa u mirovinski sustav, što omogućuje sigurnu isplatu mirovina i mirovinski sustav čini održivim. Uzmite za primjer demografsku mjeru koju smo uveli mirovinskom reformom, a kojom će majke za svako rođeno ili posvojeno dijete dobiti dodani staž od 6 mjeseci kada ostvare uvjete za mirovinu, čime će im miro

vina biti veća oko 2% za svako dijete. Mirovinskom reformom omogućili smo da oni koji budu ostali dulje u svijetu rada, što je trend u većini EU zemalja, za pet godina duljeg rada imaju mirovinu veću za 20,4%. Još jednom ću ponoviti da nam za mirovine godišnje treba 40 milijardi kuna, to je pet Peljeških mostova, a od toga nam nedostaje 18 milijardi kuna godišnje, koje svake godine moramo pronaći u proračunu jer zaduživanje ne dolazi u obzir zato što dug ne želimo ostaviti našoj djeci i unucima. Dakle, pitanje je odakle ćemo tih 18 milijardi kuna svake godine platiti.

Dulji radni vijek nije hrvatski izum, ali zamjera vam se što udarate na radničke mirovine, a povlaštene ostavljate po strani?

Ono što bih prvo htio reći jest to da to nisu povlaštene mirovine, nego mirovine po posebnim propisima. Druga stvar, ti su ljudi već ostvarili određene godine staža iz rada kada su im se uplaćivali doprinosi u mirovinski sustav. Dubinska analiza će se tek raditi, ali prema našim okvirnim saznanjima, akademici imaju 44 godine staža, branitelji 17 do 18 godina. Dakle, po pravima koje imaju prema općim propisima ušteda na mirovinama po posebnim propisima bi bila oko dvije milijarde kuna, iz toga ne bismo mogli namiriti ovih 18 milijardi kuna deficita koje imamo. Već sam više puta naglasio da smo cjelovitom mirovinskom reformom uredili opći sustav koji ne obuhvaća mirovine po posebnim propisima. Treba isto tako znati da je mirovinski sustav takav da, kada jednom nekome date pravo, to pravo mu ne možete oduzeti. Također, ne udaramo na radničke mirovine kako ste implicirali u svom pitanju, dapače mirovinskom reformom smo mirovinski sustav učinili održivim, ispravili smo generacijsku nepravdu i povećali mirovine. Svjesni smo da su mirovine i dalje male, uvijek dajem primjer moje bake koja ima malu mirovinu, ali činimo sve što možemo kako bismo povećali mirovine bez ugrožavanja stabilnosti javnih financija i zaduživanja naše djece i unuka. Vjerujemo da naši građani to razumiju unatoč dezinformacija koje šire sindikati. Bez mirovinske reforme u iduće dvije do tri godine više od 3000 naših sugrađana, pretežno žena, koje su rođene 1962. godine ili poslije imalo bi oko sto eura manju mirovinu. Naše napore prepoznali su i na razini Europske komisije koja apotekarskom vagom mjeri napredak svake države, a unutar dvije godine mandata Vlade Andreja Plenkovića dva puta smo promaknuti po pitanju ekonomske politike, prvo iz statusa prekomjernog deficita, a onda smo promaknuti i iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Sada Europska komisija gleda Hrvatsku kroz uspješnu poreznu i mirovinsku reformu i odgovornu fiskalnu politiku Vlade koja je dovela do toga da smo u skupini s Njemačkom, Francuskom, Nizozemskom i ostalim državama koje nemaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, što se direktno reflektiralo na kreditni rejting, a to će se reflektirati i na povoljnije zaduživanje, investicije i na sve ostale makroekonomske pokazatelje koji će dovesti do povećanja plaća.

Spasonosna formula za starost trebao je biti drugi stup, odnosno redovite i pojačane uplate u mirovinski fond, a sad ispada da je to rad. Kako gledate na otvaranje tržišta rada umirovljenicima? Gdje se to umirovljenici zapošljavaju u tolikom broju?

Imamo mladu populaciju umirovljenika i zato smo im omogućili da rade do četiri sata i primaju punu mirovinu ako to naravno žele. To se pokazalo apsolutno uspješnom mjerom jer gotovo 10.000 umirovljenika radi, čime smo udvostručili broj umirovljenika u samo tri mjeseca, a poslodavci me i dalje zovu i hvale tu mjeru. Umirovljenici se zapošljavaju u raznim sektorima, od znanosti i zdravstva do trgovine i uslužnih djelatnosti, a gledali smo i čitali brojne priloge u medijima u kojima oni kažu da su se za to odlučili ne samo kako bi popravili kućni budžet nego i kako bi se ponovno uključili u društvo i osjećali aktivnijima. Upravo smo to prepoznali pa mogu najaviti da ćemo za dva tjedna raspisati natječaj iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 75 milijuna kuna za udruge koje se bave umirovljenicima, a kojim ćemo financirati projekte aktivnog starenja gdje želimo umirovljenicima osigurati besplatne radionice za sportske i umjetničke aktivnosti, edukaciju, psihosocijalnu pomoć i ostale aktivnosti koje će im omogućiti da se osjećaju aktivnijima i uključenijima u društvo. Što se tiče drugoga stupa, njega jačamo za mlađe generacije, tj. za sve one koji će u drugom mirovinskom stupu štedjeti 40 godina.

Kakva su prva iskustva s osiguranicima drugog stupa koji ove godine odlaze u mirovinu? Biraju li ostanak u drugom stupu ili povratak u prvi?

Budući da je mirovinska reforma stupila na snagu 1. siječnja, radi se o malom broju ljudi koji su otišli u mirovinu, nešto ih je više od 400. Svima njima REGOS je u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje poslao tzv. informativne izračune kako bi mogli donijeti odluku o izboru povoljnije mirovine, odnosno hoće li primati mirovinu iz prvog stupa, a sredstva iz drugog stupa prenijeti u prvi uz dodatak od 27% ili primati mirovinu iz prvog i drugog stupa uz dodatak od 27% na dio mirovine iz prvog stupa i dodatak od 20,25% na dio mirovine iz drugog stupa. Za koji mjesec moći ćemo vam potvrditi za koju varijantu su se u većini odlučili.

Ove ćete godine za aktivne mjere zapošljavanja izdvojiti 1,5 milijardu kuna, slično kao i prošle, što su golemi novci, a opet su svi nezadovoljni. Tvrtke nemaju radnika, mnogi s burze ne mogu do posla. Kako to da nama stvari ne idu kako treba ni kad imamo ni kad nemamo novca za zapošljavanje?

Vlada Andreja Plenkovića u prve dvije godine mandata izdvojila je 4,5 milijarde kuna samo za zapošljavanje. To je dvostruko više od onoga što su ulagale sve prethodne Vlade, a ove smo godine izdvojili dodatne dvije milijarde kuna od kojih 1,5 milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja i 500 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za specijalizirane programe zapošljavanja poput programa Zaželi, kojim zapošljavamo teže zapošljive skupine žena u ruralnim krajevima, ili Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, gdje na lokalnoj razini potičemo zapošljavanje prije svega mladih. U isto vrijeme, prosječnu plaću povećali smo za

Već gotovo deset tisuća umirovljenika radi, u samo tri mjeseca udvostručili smo njihov broj, a poslodavci i dalje zovu i hvale tu Vladinu mjeru

Nastavak na 6. stranici