KUJUNDŽIĆ I BANDIĆ DOGOVORILI
NAPOKON POČINJE PROJEKT DJEČJE BOLNICE U BLATU
Glasovanje o novoj članici Državnog izbornog povjerenstva Ivani Belec odgođeno je dok ne završe europski izbori, a šef Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić objašnjava da su vladajući to napravili jer su htjeli izbornu kampanju osloboditi politikantskih prepucavanja. Oko ovog imenovanja, podsjetimo, došlo je do prijepora između vladajućih i oporbe koji drugačije gledaju na to tko bira kandidata, vladajući ili oporba. Oporba tvrdi da temeljem Zakona o DIP-u njima pripada Projekt Nacionalne dječje bolnice ulazi u ozbiljniju fazu i Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb, partneri na tom strateškom projektu, konačno će ga u cijelosti predstaviti javnosti. Raspisuju međunarodni javni natječaj za izradu studije izvodljivosti projekta Nacionalne dječje bolnice u prostoru nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu. Studija izvodljivosti nužna je jer će precizirati arhitektonske, urbanističke, ekološke, prometne i sve ostale parametre prema kojima će se graditi, a jedan od elemenata studije izvodljivosti bila bi i priprema medicinske dokumentacije.
Jezgra će biti Klaićeva
Očekuje se da će se javiti petnaestak velikih međunarodnih ponuditelja koji će definirati studije po segmentima, svatko u svom djelokrugu, a tako sveobuhvatna studija u konačnici će definirati što će se točno i gdje graditi. Početak rada na studiji izvodljivosti partneri, Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb, prezentirat će u ponedjeljak, potvrdio nam je prof. Vili Beroš, pomoćnik ministra zdravstva.
– Dobili smo bespovratno 42 milijuna kuna iz programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i to je sada europski projekt, a u sklopu takvih projekata uobičajena je njegova početna prezentacija – objašnjava prof. Beroš.
Raspisivanju ovog natječaja prethodilo je elektroničko javno savjetovanje sa zainteresiranim subjektima.
Jezgra nove Nacionalne dječje bolnice bila bi današnja Klinika za dječje bolesti Zagreb odnosno popularna Klaićeva, a tu bi se pridružili i još neki sadržaji dječje medicinske skrbi odnosno dio pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica. Nova će bolnica imati i rodilište, odnosno tzv. maternitet – dio koji pravo da predlože svog kandidata, no vladajući tvrde kako on pripada njihovoj kvoti. – Odlukom da ne glasujemo o popunjavanju DIP-a htjeli smo odbiti manipulacije koje dolaze iz redova, prije svega, SDP-a, koji preko leđa čestitih i poštenih članica i članova DIP-a HDZ u ovim izborima pokušao nešto ušićariti. Htjeli smo time odbiti takve nebuloze. DIP je, osim jednog člana, u punom sazivu, mogu odlučivati i dajemo im punu podršku u obuhvaća kompletno sve od postupaka potpomognute oplodnje, praćenje trudnoće i perinatalnu skrb, uključujući i samo rodilište. Prethodne konzultacije bavile su se među ostalim i pitanjem koja bi zagrebačka rodilišta i dalje funkcionirala kako je to danas, a koje bi se od njih zajedno sa sadašnjom Dječjom bolnicom u Klaićevoj preselila u Nacionalnu dječju bolnicu u Blato. Ta su pitanja, kao i sva slična kad je riječ o ukidanjima i otvaranjima pojedinih odjela i klinika, uvijek točka velikih protivljenja i prijepora te borbe za prestiž među bolnicama pa je pitanje kako će se na kraju rasplesti i tko će od mjerodavnih biti toliko odlučan da donese odluku i provede je.
Faza B sveučilišna bolnica
Nakon studije izvodljivosti trebat će se provesti i natječaji za idejni i izvedbeni projekt, pa prema svemu sudeći gradnja neće početi ove godine. Ministar zdravstva Milan Kujundžić nedavno je izjavio da će izgradnja nove dječje bolnice s opremom stajati oko 100 milijuna eura. Inače, kako je programom strateških projekata predviđeno, Nacionalna dječja bolnica i rodilište u Blatu predstavljaju fazu A, dok fazu B predstavlja izgradnja čitavog kompleksa Nacionalne sveučilišne bolnice, kaže prof. Beroš. Je li to preambiciozan zalogaj, s obzirom na dosadašnje okolnosti i neuspjele planove, nakon kojih i nakon trideset godina na zagrebačkoj periferiji stoji tek ogromni betonski kostur nikad završene bolnice? – Pa čujte, ako ovaj narod ne nađe snage u 21. stoljeću sagraditi nacionalnu bolnicu, to je pokazatelj posvemašnjeg nefunkcioniranja društva – uzvraća prof. Beroš.
Narod, tj. Zagrepčani već su izdvojili za tu bolnicu 160 milijuna eura – uzalud. Za razliku od razbacivanja vlastitim novcem, s europskim se sigurno neće moći tako postupati.