Iz ‘ruševina’ izvlačili učenike
Kako bi Zagreb izgledao da ga pogodi potres jačine 5,1 po Richteru
Škola u ruševinama. Zarobljeni i ozlijeđeni učenici i profesori bespomoćno zapomažu i dozivaju. Vatrogasci trče kako bi se na više katove škole ljestvama probili kroz prozore i izvukli ranjene, jer stepenica - više nema. Psi tragači njuškaju urušenim hodnicima i učionicama tražeći žrtve. Kaos, strka i metež. Broj ozlijeđenih tek se može nagađati, a šator hitne službe sve je puniji. Dvoje mrtvih, petero teže i trinaestero lakše ozlijeđenih. Razoran je potres pogodio Zagreb, a epicentar je bio tek tristotinjak metara od zagrebačke škole za Grafiku, dizajn i medijsku produkciju na Peščenici. Nije riječ o filmu niti o zakašnjeloj prvoaprilskoj šali. Scenarij je ovo vježbe postrojbi civilne zaštite Grada Zagreba “Peščenica 2019.”.
Usklađenost hitnih službi
Lažni potres koji je u subotu pogodio Zagreb bio je jačine 5.1 stupanj po Richteru, a sve iznad pet smatra se vrlo opasnim. Vjerojatno ne postoje oni koji nisu čuli za katastrofu koja je 1880. metropolu gotovo sravnila s tlom. Jačine 6.3 stupnja po Richteru, ovaj potres pukom srećom nije odnio velik broj života.
Ovu je prirodnu katastrofu gotovo nemoguće predvidjeti, ali stručnjaci znaju koja područja imaju predispozicije za potres. Zagreb je među njima.
– Od svih elementarnih nepogoda, Zagrepčani bi najviše trebali strepiti upravo od potresa. Ne znamo hoće li nas zadesiti i kada, ali u slučaju da nas pogodi moramo biti spremni. Upravo je to cilj vježbi poput ove. Kada se tako nešto dogodi, iznimno je bitna koordinacija i usklađenost svih hitnih službi – kazao je Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje hitnim situacijama, koji je nositelj ove vježbe. Čak 350 pripadnika civilne zaštite, hitne pomoći, vatrogasaca, policajaca i Hrvatske gorske službe spašavanja sa svojih je 39 vozila spašavalo dvadesetak “ozlijeđenih” statista.
Učenicima zabavno
Vatrogasci su ozlijeđene iz škole izvlačili kroz prozore, dok su one koji su se u trenutku potresa zatekli na samom vrhu zgrade pripadnici HGSS-a istodobno spuštali 60-metarskim užetom, a speleolozi i članovi udruga za obuku pasa pretraživali su teško dostupna mjesta. Svi su cijelo vrijeme voki-tokijima bili u kontaktu s kriznim stožerom u kojem su pripadnici Javne vatrogasne postrojbe bilježili broj žrtava i koordinirali aktivnosti. Svi izvučeni iz zgrade završili su u šatoru Crvenog križa. Iako je sve bilo toliko ozbiljno da je na trenutke djelovalo itekako stvarno, ipak je riječ o improviziranoj akciji, pa su i oni “najteže ozlijeđeni” na nosilima dolazili sa smiješkom. No u stvarnim situacijama nikome nije do smijeha, a sve se događa u sekundi pa je potrebna velika koncentracija i brzina.
– Uvijek moramo biti spremni. Kod situacija poput ove danas, kada je velik broj žrtava, mi imamo samo 30 sekundi da odredimo u koju kategoriju pripada pacijent koji nam dođe, te ga zbrinemo sukladno tome. Četiri su kategorije. Crna znači da je osoba preminula, crvenom bojom označavamo teško ozlijeđene kojima je pomoć potrebna odmah i oni imaju prioritet. Žuti su nešto lakše ozlijeđeni koji mogu pričekati, a zelenom označavamo pacijente koji su obično pokretne osobe s lakšim ozljedama poput iščašenja i stanja šoka – objašnjava liječnica Altijana Kadić. Na improviziranom mjestu nesreće našli su se i učenici ove škole koji su bili zaduženi za snimanje cijele vježbe.
– Baš je zabavno. Napokon se nešto zanimljivo događa i u našoj školi. A i super je što možemo iz prve ruke vidjeti kako se treba ponašati u slučaju ovakve nesreće, malo ljudi to zna – kazala je maturantica Elena Stančir.
A što napraviti ako nas pogodi ovakva katastrofa objasnio je Zoran Gorički, zapovjednik vatrogasne postaje Jankomir.
– Ako je moguće, najbolje je što prije napustiti građevinu i pozvati pomoć. Ako ne možete, trebali biste stati pod sigurna mjesta, recimo grede - kazao je Gorički izrazivši zadovoljstvo dobro odrađenom vježbom.