Za bacanje opušaka iz auta Grci oduzimaju vozačku i pločice
Čija su pravila drastičnija Iako je Hrvatska uvela strože kazne za prometne prekršaje, u drugim zemljama jugoistočne Europe sankcije su puno drastičnije nego kod nas U Grčkoj je zabranjena i vožnja u papučama, a kazna za to je 50 eura, za pušenje u vozilu
U Hrvatskoj su od prošlog tjedna stupile na snagu nove, drastične kazne za prometne prekršaje, pogotovo za recidiviste. Već prošlog vikenda tako su ispisane prve drakonske kazne poput one od 24.000 kuna koju je dobio vozač iz Koprivnice koji je vozio pijan, i to u vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta.
Globa nije izbor
U Hrvatskoj su za najteže prometne prekršaje, poput prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, vožnje pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg propisane novčane kazne od 10 do 20 tisuća kuna, prekršitelj će usto dobiti zabranu upravljanja motornim vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći ili idući put, a povećan je i broj prekršajnih bodova s tri na šest te je uvedeno privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja. I dok neki smatraju da su te kazne predrastične, kad se pogleda prometne propise drugih zemalja jugoistočne Europe, može se reći da te kazne mogu biti i puno drastičnije.
I dok se kod nas novčane kazne mogu zamijeniti zatvorom do 60 dana, u Srbiji vozač koji je uhvaćen u obijesnoj vožnji ne može birati hoće li platiti kaznu ili ići u zatvor jer mora ići u zatvor. Obijesnom vožnjom kod naših istočnih susjeda smatra se ako vozač ima više od dva promila alkohola u krvi, ako je prošao kroz dva crvena svjetla na semaforima u 10 minuta i ako je pretjecao kolonu preko pune linije. Za sve to se u Srbiji ide u zatvor na 30 do 60 dana. Kad su lani donosile te strože prometne propise, srbijanske vlasti su objasnile da je cilj izmjena zakona da vozači shvate da se ne može sve platiti i da obijesna vožnja mora biti sankcionirana na najstroži način.
I u Crnoj Gori ide se u zatvor za najteže prometne prekršaje koje su počinili mladi vozači ili početnici, i to na 15 do 60 dana. Tako u zatvor ide mladi vozač ili početnik koji vozi u naselju brzinom koja je za 70 km/h i više veća od dozvoljene, odnosno ako vozi izvan naselja brzinom koja je 90 km/h i više veća od dozvoljene brzine. U zatvor se u Crnoj Gori ide i ako mladi vozač ne zaustavi vozilo na propisani znak ili naredbu policijskog službenika, ako vozi pod utjecajem opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstancija ili alkohola u koncentraciji od dva g/kg ili većoj.
U Bugarskoj je propisana zatvorska kazna do godinu dana ako policija uhvati vozača s više od 0,12 promila alkohola u krvi.
U Grčkoj se pak zbog bacanja cigarete iz automobila, nekorištenje sigurnosnog pojasa i korištenja mobitela u vožnji ostaje bez vozačke dozvole na 60 dana, a na isto se toliko zbog tih prekršaja mogu oduzeti i registracijske tablice.
U toj je zemlji kažnjiva i vožnja u papučama, a kazna iznosi 50 eura. Kod nas to nije kažnjivo, ali se preporučuje da se ne vozi u takvoj vrsti obuće.
Imovinski cenzus
U Grčkoj je zakonom protiv pušenja zabranjeno i pušenje u vozilu ako je u njemu dijete mlađe od 12 godina, a kazna za to iznosi i do 3000 eura. U toj
DOK HRVATSKA POSTAVLJA KAMERE, SLOVENSKI USTAVNI SUD IH JE ZABRANIO ZBOG PRIVATNOSTI
je zemlji određen i imovinski cenzus za prometne novčane kazne. Tako oni s niskim i srednjim prihodima plaćaju manje, ali oni s godišnjim prihodima većim od 50.000 eura – više. Za vozače s primanjima od 50.000 do 100.000 eura kazne su se udvostručile, dok su se za one s prihodima većim od 100 tisuća utrostručile. Pri tome kazne za nisku razinu rizika iznose oko 100 eura, za srednju 101 do 300 eura i za visoku razinu od 301 do 600 eura.
Dok Hrvatska postavlja sve više prometnih kamera kako bi uhvatila prekršitelje, u Sloveniji je pak Ustavni sud zabranio njihovo postavljanje zbog opasnosti od kršenja prava na privatnost. Ustavni sud tu je odluku donio nakon što je slovenski pučki pravobranitelj zatražio ocjenu ustavnosti dijela Zakona o policijskim ovlastima.