Planule ulaznice za novog “Malog princa”
Kratki roman “Mali princ” francuskog pisca Antoinea de Saint-Exupéryja jedna je od najčitanijih knjiga na svijetu. Francuzi su je proglasili knjigom stoljeća, prevedena je na više od dvije stotine jezika, a prodana u 140 milijuna primjeraka. Na jubilarnim Dubrovačkim ljetnim igrama dobit će i glazbeno-scensku verziju, a praizvedba za koju su odgovorni redatelj Hrvoje Korbar i skladatelj Ivan Josip Skender održat će se večeras u Kneževu dvoru. Ulaznice za sve tri predstave su rasprodane, pa je dodana i četvrta. U dubrovačkoj verziji “Malog princa” nastupaju Livio Badurina kao Pilot i Odrasli ljudi, Rok Juričić kao Mali princ i sopranistica Marija Kuhar Šoša kao Ruža, Lisica i Zmija. Scenografiju i kostime potpisuje Zdravka Ivandija Kirigin, a dizajner svjetla je Marko Mijatović.
Zmijski car guta slona
“Ovaj projekt okupio je tim izuzetnih umjetnika iz različitih područja i različitih generacija. U istraživanje scenskih mogućnosti ovog djela krenuli smo upravo iz uvodne crtice o crtežu zmijskog cara koji guta slona, iz svijeta dječje igre i naših najranijih doživljavanja kazališta”, veli Korbar, poručivši da autorska ekipa glazbom Knežev dvor pretvara u svemir i pustinju kako bi djecu ponukali da vježbaju svoju maštu.
Ivan Josip Skender je skladatelj koji je već uglazbio neke omiljene knjige za djecu, a među njima posebno mjesto zauzima “Šuma Striborova” koju je praizvela Opera riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Stoga se prihvatio i “Malog princa” te će u Kneževu dvoru i dirigirati orkestrom u kojem su dubrovački glazbenici Đana Kahriman, Šimun Končić, Vanda Đanić, Denis Ajduković, Toni Kursar, Điva Kušelj, Stijepo Medo, Stefani Grbić, Karmen Pervitić i Ivan Končić.
I dubrovačko kazalište Marina Držića na svom je repertoaru prije trinaest godina imalo “Malog princa” u režiji Ivana Lea Leme i dramaturškoj obradi Ante Tonković Dolenčić, a ovaj roman prije dvije godine u Dječjem kazalištu Dubrava režirao je Mario Kovač. U Tuzli se već godinama dodjeljuje nagrada regionalnog dometa Mali princ za ponajbolje dječje pisce, a “Mali princ” je nedavno bio i u epicentru skandala oko lektire u Hrvatskoj jer se ta knjiga nije našla na popisu kanonskih djela. To je izazvalo buru negodovanja, pa je redatelj Lovro Krsnik čitao “Malog princa” na performansu na Trgu sv. Marka između zgrade Sabora i hrvatske Vlade.
O popularnosti “Malog princa” svjedoči i informacija da je Kajkavsko spravišče u svibnju javnosti predstavilo prvi prijevod te kultne knjige na kajkavski jezik. Knjiga je objavljena pod naslovom “Mali kralevič”, a riječ je o ilustriranoj knjizi koju su preveli slavist Akoš Antal Dončec i hrvatski leksikograf i kajkavolog Đuro Blažeka.
U siječnju je u Ljubljani i Rijeci u sklopu programa Rijeke kao Europske kulturne prijestolnice premijerno izvedena predstava “Mali princ” kao koprodukcija Lutkovnog gledališča iz Ljubljane i Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke. Predstava je nastala prema motivima “Malog princa” u adaptaciji slovenske dramaturginje Jere Ivanc i u režiji Yulie Roschine. Ova autorska interpretacija oslanja se na život piščeve supruge Consuelo i njezina sjećanja objavljena u knjizi “Sjećanja ruže”.
Prvi put preveden 1973.
I HNK u Osijeku lani premijerno je izveo koreografiranog “Malog princa” kao međunarodnu koprodukciju.
Prvo izdanje “Malog princa” u Hrvatskoj zabilježeno je 1973. godine i to u nakladničkoj kući Mladost, a knjigu je na prevela Mia Pervan. A u svijetu postoje i animirani filmovi, mjuzikli pa i televizijske serije koje je inspirirao baš “Mali princ”, knjiga i za velike i za male čitatelje.