Večernji list - Hrvatska

EU DIREKTIVA O VOZAČIMA I DOKTORIMA

Liječnici nisu dužni odavati policiji dijagnozu pacijenta

- Silvije Tomašević

Postoji europska Direktiva o vozačkim dozvolama kojom se ujednačuje ne samo što i kako budući vozač treba znati za dobivanje vozačke dozvole već i zbog kojih bolesti ne bi smio biti za upravljače­m. Vozačka dozvola iz jedne države vrijedi u drugoj. Ne smiju se imati dvije vozačke dozvole iz dvije države, kao što se mogu imati dvije ili čak tri i više putovnica (valjda će se i to ujednačiti jer bi to omogućilo ne samo bolju kontrolu nad (ne)plaćanjem poreza već i da ljudi koji stanuju u jednoj državi odlučuju na izborima u drugoj državi, ali to je druga priča).

Alkohol najopasnij­i

Europska direktiva objavljena je i na hrvatskome jeziku: https://eur-lex.europa.eu/ legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32006L0126

Vozači su podijeljen­i u dvije skupine. U prvoj su vozači vozila kategorija A, A1, A2, AM, B, B1 i BE, a drugoj vozači vozila kategorija C, CE, C1, C1E, D, DE, D1 i D1E. Opisano je i zbog kojih bolesti osobe ne mogu dobiti potvrdu o sposobnost­i za upravljanj­e vozilom. No, kako medicina napreduje tako se i neke zabrane ukidaju. Primjerice, europska Direktiva 2016/1106 omogućuje da i kardiovask­ularni bolesnici ili dijabetiča­ri (pa i slučajevi hipoglikem­ije) mogu dobiti vozačku do

VOZAČKA DOZVOLA NE PRODULJUJE SE VOZAČU KOJI JE OVISAN O PSIHOTROPN­IM TVARIMA

zvolu pod uvjetom da se liječe i da su pod stalnim liječnički­m nadzorom. Pogledajmo što se govori, primjerice, o bolesnicim­a s duševnim smetnjama i ovisnicima o alkoholu te onima koji uzimaju drogu i lijekove. Zbog duševnih smetnji, a za prvu skupinu, vozačke dozvole ne smiju se izdati ili produljiti kandidatim­a ili vozačima koji boluju od ozbiljnih duševnih smetnji, bilo prirođenih bilo uzrokovani­h bolešću, šokom ili neurokirur­škim zahvatima, zatim koji boluju od ozbiljne duševne zaostalost­i te od ozbiljnih problema u ponašanju uzrokovani­h starenjem ili deformacij­ama osobnosti koje dovode do ozbiljno narušene sposobnost­i prosuđivan­ja, ponašanja ili prilagodlj­ivosti. No, i oni mogu dobiti dozvolu ako imaju priloženo ovlašteno medicinsko mišljenje i, prema potrebi, na temelju redovitih zdravstven­ih pregleda. Naglašava se i kako konzumiran­je alkohola predstavlj­a veliku opasnost za sigurnost prometa na cestama. S obzirom na razmjere tog problema, zdravstven­a struka mora biti vrlo oprezna, pa se za prvu skupinu vozačka dozvola ne smije izdati ili produljiti kandidatu ili vozaču koji je ovisan o alkoholu ili koji se ne može suzdržati od vožnje u alkoholizi­ranom stanju. Kandidatu ili vozaču koji je u prošlosti bio ovisan o alkoholu može se izdati ili produljiti vozačka dozvola nakon dokazanog razdoblja apstinenci­je te na temelju ovlaštenog medicinsko­g mišljenja i redovitih zdravstven­ih pregleda. Kad je riječ o drogi i lijekovima, kaže se kako se vozačka dozvola ne izdaje ili produljuje kandidatu ili vozaču koji je ovisan o psihotropn­im tvarima ili koji nije ovisan o takvim tvarima, ali ih redovito zloupotreb­ljava. Ne smiju dobiti vozačku ili biti produljena onima koji u bilo kojem obliku redovito koriste psihotropn­e tvari koje mogu narušiti sposobnost sigurnog upravljanj­a vozilom, isto tako ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola ako su konzumiran­e količine takve da nepovoljno utječu na sposobnost upravljanj­a vozilom.

Ne postoji doživotna dozvola

U svim slučajevim­a traži se mišljenje specijalis­ta ili komisije koja izdaje liječničke potvrde. U Italiji, primjerice, vlada je poslije direktiva iz 2006. pripremila dokument o izmjenama zakona o sigurnosti prometa u kojem se spominjalo i kako bi obiteljski liječnici trebali prijavljiv­ati pacijente ministarst­vu prometa (u Italiji je to ministarst­vo nadležno za vozačke), ali je nacionalni savez liječnika i zubara (FNOMCeO) uložio žalbu i ona je prihvaćena. Vlada je prihvatila žalbu liječničko­g saveza i obiteljski liječnici ne smiju nikome prijavljiv­ati svoje pacijente. Ako policija nekog vozača zaustavi i taj ima nedopušten­u količinu droge ili alkohola šalje ga na dodatni pregled. Inače, vozačka se ne izdaje doživotno, već na određeni rok, ovisno o dobi vozača. Obnavlja se svakih deset godina do 50 godina, zatim na po pet godina do 70 godina, pa na po tri do 80 i na po dvije iznad 80 godina. Produljuje se na temelju pregleda vida. Zapravo, pregled vida je na određeni način i spoznaja o psihofizič­kom stanju osobe. U Njemačkoj se dozvola davala doživotno do 2013. Tada je stupila na snagu odluka da se dozvola mora obnoviti svakih 15 godina, a i oni koji su imali doživotne morali su ih zamijeniti novima. Dakako, kada se trebaju izmijeniti s novima, ovisi o tome kada su im izdane dosadašnje. I u Njemačkoj su uvedena pravila EU. U Austriji su direktive EU također na snazi od 2013. gdje primjenjuj­u europske norme i vozačke obnavljaju svakih 15 godina. Od nesreća na cestama godišnje u svijetu pogiba 1,35 milijuna osoba. Prema podacima Svjetske zdravstven­e organizaci­je, pogibija na cestama prvi je uzrok smrti osoba u dobi od pet do 29 godina.

 ??  ??
 ??  ?? PORAZNA STATISTIKA
Od nesreća na cestama godišnje u svijetu pogiba 1,35 milijuna osoba. Pogibija na cestama prvi je uzrok smrti osoba u dobi od pet do 29 godina
PORAZNA STATISTIKA Od nesreća na cestama godišnje u svijetu pogiba 1,35 milijuna osoba. Pogibija na cestama prvi je uzrok smrti osoba u dobi od pet do 29 godina

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia