Hrvatskoromski rječnik
Objavljen je sveobuhvatni Hrvatsko-romski rječnik s čak trideset tisuća natuknica kakav nemaju ni mnogo razvijenije europske i svjetske filologije
Romi ne znaju za riječ mržnja, a hrvatskom su dali riječ lova
Prije nekoliko tjedana u Zagrebu je objavljen Hrvatsko-romski rječnik sa čak 30.000 natuknica!
Autori toga izuzetnog rječnika kakav nemaju ni uređenije i mnogoljudnije europske pa i svjetske filologije su dr. sc. Ljatif Demir sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, predavač na romistici na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, te Dijana Vlatković, ugledna leksikografkinja koja je dosad radila na više jednojezičnih i dvojezičnih rječnika. Rječnik je izdao Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a počeo se pisati na inicijativu saborskog zastupnika Veljka Kajtazija koji je i sam prije jedanaest godina objavio prvi Romsko-hrvatski i Hrvatsko-romski rječnik, ali ipak bitno drukčiji od ovoga najnovijeg koji Hrvatskoj služi na čast.
– Profesora Ljatifa Demira i mene spojio je Veljko Kajtazi, s kojim se poznajem već 15-ak godina, iz vremena dok se bavio leksikografijom. Rječniku smo u vremenu njegova nastajanja sve podredili jer su rokovi postavljeni ambiciozno, a leksikografske procedure bile su zahtjevne. Osim što sam zadovoljna činjenicom da je hrvatska leksikografija bogatija za novi naslov, zadovoljna sam što je romska zajednica na najbolji mogući način iskoristila državni novac i usmjerila ga na izradu ovog rječnika – rekla nam je Dijana Vlatković.
Posao kao u rudniku
Naime, Hrvatsko-romski rječnik financiran je proračunskim novcem, i onim s državne i onim s lokalne razine. Republika Hrvatska izdvaja nemala sredstva za projekte svojih etničkih manjinskih zajednica, no čini se da ona samo manjim dijelom završavaju u kulturi. A s rječnicima je pogotovo loše jer se gotovo i ne pišu.
– Romska zajednica jasno imenuje prioritete u procesu oblikovanja svojeg položaja u hrvatskom društvu. Oni shvaćaju da je rječnik važan za obrazovanje te da je pretpostavka učenja jezika, ali i da je neophodan alat za stjecanje i očuvanje jezičnih kompetencija u materinskom jeziku kao dominantnoj sastavnici identiteta. Shvatili su da je mukotrpan posao pisanja dvojezičnika njihov zadatak, neovisno je li mu polazna ili ciljna kolona romska, jer nakladnici za njega nemaju interes jer im ne donosi profit. Dakako, veoma sam ponosna na svoju domovinu i na njezine institucije što su izdvojili sredstva za ovaj rječnik i bila bih još zadovoljnija kada bi i druge etničke manjinske zajednice slijedile praksu romske – kaže Dijana Vlatković koja je prošle godine s Borjanom Prošev-Oliver za Hrvatsko-makedonski rječnik u Velesu primila međunarodnu Racinovu nagradu za izniman doprinos makedonistici.
– Na Hrvatsko-romskom rječniku radili smo gotovo dvije godine i bio je to posao kao u rudniku. Već sam radio na nekim rječnicima i priručnicima, primjerice na Gramatici romskog jezika, ali to su bile knjige manjeg opsega ili rječnici s puno skromnijim natukničkim nizom. Bilo bi neskromno reći da je naš Hrvatsko-romski rječnik najbolji, ali je svakako najsveobuhvatniji i na svjetlo dana iznjedrio je sve bogatstvo romskog jezika. Moram zahvaliti Veljku Kajtaziju koji je iz pozicije autoriteta zastupnika u Hrvatskom saboru učinio sve da se rječnik i napiše – rekao je profesor Ljatif Demir koji se u Zagreb, na sam početak nove studijske godine, vratio iz Švedske, kamo redovito putuje kao konzultant za romski jezik u švedskom obrazovnom sustavu.
– Za razliku od drugih europskih zemalja, Hrvatska i Zagreb te zagrebački Filozofski fakultet utemeljili su romistiku kao sveučilišni studij kako bi najprije obrazovali stručnjake koji će potom biti nastavnici romskog jezika u osnovnim i srednjim školama. Romistika se od 2016. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu studira kao jednopredmetni, a od lanjske godine i kao dvopredmetni studij. Interes za studij romistike postoji, osobito među studentima koji nisu Romi. Zagreb je jedinstveni grad na čijem sveučilištu studenti dobivaju diplomu magistra/magistre romskog jezika, književnosti i kulture – ističe profesor Ljatif Demir koji je rođen u Skoplju gdje je i diplomirao, a doktorirao je u Zagrebu gdje mu je već godinama dom.
Razbijanje predrasuda
Hrvatsko-romski rječnik razbit će mnoge predrasude o Romima, njihovu jeziku i dijalektima, nadaju se i Dijana Vlatković i Ljatif Demir. No, komu je on namijenjen?
– Svima koji pišu na romskome jeziku, i to na različitim razinama, studentima romistike te srednjoškolcima i njihovim profesorima, i svima koje romski jezik zanima. O romskom se često govori kao o jeziku koji nije standardiziran i koji je raspršen u stotine dijalekata, ali naš rječnik to demantira. Ustanovili smo mnoge sličnosti između romskog i hrvatskog jezika, ali i utjecaje mnogih jezika na romski jer su Romi na europsko tlo došli prije deset stoljeća. Ali, zanimljivo, jako smo se mučili s pronalaženjem ekvivalentne romske riječi za hrvatsku riječ mržnja jer ona u romskom ne postoji. Naime, Romi ne mrze – kaže Ljatif Demir.
Da su Romi utjecali na hrvatski jezik dokazuje imenica lova, doduše supstandardna, ali vrlo frekventna, dodaje Dijana Vlatković. Ljatif Demir očekuje da će Hrvatsko-romski rječnik pomoći brojnoj i raznorodnoj romskoj populaciji u Hrvatskoj da sačuva svoj materinski jezik. Dnevni vokabular Roma često ne prelazi 1000 riječi pa romski jezik sustavno osiromašuje. Kako ovaj rječnik sadrži puno više natuknica od romskog vokabulara svakodnevice, možemo se nadati da će se proces leksičkog osiromašivanja romskog jezika zaustaviti. Zahvaljujući i ovom rječniku!
Baš kao što se nadamo da će Hrvatska i nadalje divovskim koracima, koji su nerijetko i pionirski, podržavati kulturne projekte kojima se čuvaju romska kultura i romski jezik i po čemu je, po svemu sudeći, među vodećim zemljama u Europi. Jer upravo na prijedlog Republike Hrvatske ustanovljen je Svjetski dan romskog jezika koji se 5. studenoga obilježava u cijelom svijetu.