Spremamo se za odgovor na opasnost od bioterorizma
Ravnateljica Zarazne prof. dr. sc. Alemka Markotić u svjetskom timu za procjenu biorizika
Kada javnost iznenadi kakva epidemija poput posljednje s ospicama i ako gripa pođe “po krivu”, tada u Hrvatskoj postaje najeksponiranija jedna zdravstvena ustanova – Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” ili, narodski rečeno, Zarazna bolnica. Bolnica iz koje se uglavnom sezonski izvještava puno je više od takve, sezonske zdravstvene ustanove. Iza tih zidova na zagrebačkoj Mirogojskoj cesti stoji 125 godina iskustva, znanja, povijesti i svjedočenja bezbroju danas nezamislivih opasnosti, bolesti od kojih se nekoć umiralo, ali i ogroman napredak i razvoj medicine. Samo neki od primjera tog razvoja dva su velika centra iz kojih će “sutra” izaći nova dijagnostika, terapija, cjepiva... Jedan je Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji vodi prof. dr. sc. Stipan Jonjić, o kojemu ravnateljica Klinike prof. dr. sc. Alemka Markotić kaže da istražuje imunološke mehanizme bolesti i cjepiva.
Desetak novih virusa
– Pokušavamo shvatiti na koji se način naš imunološki sustav bori protiv različitih infektivnih bolesti da bismo mogli bolje razumjeti kako liječiti bolesnike i na koji način razvijati lijekove, cjepiva i dijagnostičke testove za takve bolesti. Fokusirani smo na hemoragijske vrućice, hepatitis C, citomegalovirus i na respiratorne bolesti uključujući gripu. Upravo nam je odobren novi Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici koji je jedan od najvećih projekata takve vrste u Hrvatskoj, a vodi ga prof. dr. sc. Gordan Lauc i u koji su uključene znanstvene institucije, subjekti iz gospodarstva, biotehnološke kompanije. Razvijamo nove dijagnostičke testove i biomarkere za različite bolesti, uključujući i infektivne, temeljem kojih bismo mogli prepoznati hoće li se npr. razviti teški oblik neke infektivne bolesti – objašnjava prof. Markotić, priznata liječnica i znanstvenica koja ovu bolnicu vodi posljednje tri godine. Međunarodna suradnja te hrvatske bolnice iznimno je intenzivna, a rezultat jedne od posljednjih suradnji s newyorškim Columbia Universityjem otkrivanje je desetak novih virusa. Kako kaže prof. Markotić, od tih novootkrivenih virusa njih pet do šest mogli bi biti novi virusi u krpeljima u Hrvatskoj. Stručnjaci s Klinike rade i s kolegama iz drugih država u njemačkom projektu za razvoj cjepiva čiji bi nositelj trebao biti citomegalovirus što bi trebalo donijeti učinkovitija cjepiva za već poznate bolesti.
– Klinika se pokušava otvoriti prema različitim centrima i u tome smo zaista jako uspješni u zadnje vrijeme što je važno da bismo zadržali i naše mlade liječnike i održali stručnu i znanstvenu izvrsnost klinike stare 125 godina, koja ima ogromno iskustvo i tradiciju, ali mora biti otvorena za suradnju. Tim više vjerujem da je ideja koja se odnedavno provlači da pripadnost određenim fakultetima treba utjecati na postavljanje ljudi na vodeća
KLINIKA MORA I U TEHNOLOŠKOM SMISLU BITI STOŽER ZA OBRANU OD INFEKTIVNIH BOLESTI ZA HRVATSKU, ALI I OKOLNE ZEMLJE NA ČEMU TRENUTAČNO RADE TRI MINISTARSTVA
mjesta samo ideja koja ne može zaživjeti u modernoj Hrvatskoj, u znanosti i struci ne smije biti ograničenja po pripadnosti komu ili čemu – jasno kaže prof. Markotić, inače postdoktorandica Američke akademije znanosti uz čiju je stipendiju u američkom vojnom istraživačkom centru za infektivne bolesti istraživala opasne uzročnike poput hantavirusa. Kao jedina znanstvenica iz Hrvatske, ta je liječnica pozvana na prestižno britansko sveučilište Cambridge sudjelovati u međunarodnom projektu za procjenu biorizika u svijetu.
– U sljedećih desetak godina teme biorizika trebale bi biti ključne za razvoj medicine i bioinženjeringa. Voditelj projekta je bivši predsjednik British Royal Society, akademik Martin Rees, inače član britanskog parlamenta i, zahvaljujući našoj ekspertizi, imat ću mogućnost sudjelovati u projektu koji pokazuje da je svjetska stručna zajednica svjesna različitih biorizika. S jedne strane prijeti opasnost od same prirode, vidjeli ste kakvu snagu ima ebola, a s druge je strane terorizam koji više nije samo klasičan nego postoji kontinuirana opasnost od bioterorizma – govori prof. Markotić dodajući da su u tijeku razgovori s tri ministarstva (zdravstvo, unutarnji poslovi i obrana) da se pokrenu veći infrastrukturni projekti u Klinici koja mora i u tehnološkom smislu biti stožer za obranu od infektivnih bolesti za Hrvatsku, ali i okolne zemlje.
Laboratorij biosigurnosti
Bolnica je to u kojoj postoji laboratorij biosigurnosti trećeg stupnja gdje se mogu detektirati najopasniji uzročnici i ustanova koju se smatra elementom domovinske i nacionalne sigurnosti. – Europa puno ulaže u biosigurnost, i hrvatska Vlada i predsjednica države doista stavljaju težište na sigurnost jer su svjetski trendovi takvi da se moramo snažno razvijati zbog migracija, opasnosti, ugroza i prirodnih katastrofa – poručuje prof. Markotić. I dok se u ovoj bolnici očito radi na velikim projektima o kojima se puno ne govori, u fokus javnosti ponovno će ubrzo doći s dolaskom zime i gripe. Kakva će biti ove sezone, prof. Markotić se ne usuđuje se procjenjivati. Podsjeća da je prošle sezone gripa bila iznimno teška te apelira na ljude
•
da se cijepe na vrijeme.