Tsunami novca u Gvajani – BDP uzlijeće 85 posto!
Druga najsiromašnija južnoamerička država leži na ogromnim nalazištima crnog zlata što će je učiniti najvećim proizvođačem nafte po stanovniku
Od zemlje u kojoj je prosječna plaća oko 2500 kuna do jedne od najprosperitetnijih nacija na svijetu u samo pet godina. Takav utopistički razvoj događaja mogao bi očekivati Gvajanu, zemlju u sjevernom dijelu Južne Amerike kojoj se zbog otkrića ogromnih količina nafte smiješi nevjerojatna budućnost koja bi mogla preokrenuti ne samo živote tamošnjih stanovnika nego i ljudsko shvaćanje ekonomskog rasta.
Gvajana je zemlja sa samo 780 tisuća stanovnika i jedina na tom kontinentu u kojoj se govori engleski jezik. Trenutačno po malo čemu posebna, ta zemlja druga je po siromaštvu u Južnoj Americi (najsiromašnija je Bolivija) i trenutačno uopće ne proizvodi sirovu naftu. U ponedjeljak se ponovno u svijetu čulo za nju jer je predsjednik David Granger napokon objavio datum općih izbora koji će se održati 2. ožujka 2020.
Exxon otkrio nalazišta
No, Gvajana će postati posebna upravo te 2020. Prije samo četiri godine američka multinacionalna naftna tvrtka Exxon Mobil došla je do otkrića da se ispod Atlantskog oceana u gvajanskoj regiji Stabroek, što je opisano kao “događaj iz bajke”, nalazi oko 5,5 milijardi barela nafte. Ta brojka znači da Gvajana među zemljama OPEC-a ima 12. po veličini rezerve nafte na svijetu. Sljedeće godine u toj zemlji počet će komercijalna proizvodnja crnog zlata.
Prema Bloombergu, do 2025. očekuje se da će Gvajana proizvoditi veću količinu sirove nafte po stanovniku nego ijedna druga zemlja na svijetu.
Američki veleposlanik u glavnome gradu Gvajane Georgetownu, Perry Holloway, rekao je Gvajancima prošlog studenog:
– Mnogi ljudi još ne razumiju koliko je to otkriće veliko. Do 2025. vaš će BDP porasti između 300 i tisuću posto. To je ogromno. Bit ćete najbogatija zemlja u hemisferi i potencijalno najbogatija država na svijetu – rekao je Holloway.
No, mnogi građani svjesni su da će im se životi, u trenutku kada se u Gvajani počne proizvoditi komercijalna nafta, potpuno promijeniti.
– Dolazi nam tsunami novca i mogućnosti – prenosi Bloomberg riječi investicijskog bankara Gavina Singha. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će BDP zemlje u 2020. rasti nevjerojatnih 85 posto. Ista institucija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo rasti 2,5 posto, ili 34 puta manje od gospodarstva Gvajane. Kinesko bi gospodarstvo trebalo rasti oko 14 puta sporije od propulzivne Gvajane.
Za tekuću 2019. godinu MMF Gvajani predviđa rast od ne baš spektakularnih 4,4 posto.
Pa ipak, zemlja se uoči velikog buma koji očekuje bori s problemima. Zakoni koji reguliraju naftnu industriju potječu još iz 1980-ih, a vladin ured za energetiku ima godišnji proračun od bijednih dva milijuna dolara. Prema nekim procjenama, do 2025. proizvodnja nafte mogla bi činiti 40 posto BDP-a zemlje, što je ponukalo analitičare da zaključe da pripreme države za ono što slijedi nisu dostatne.
Korupcija je potpuno premrežila poslovanje u zemlji i zbog nje se neki boje da bi velik dio gotovine koja će se sljedeće godine početi slijevati u zemlju, većinom mogao otići u privatne džepove. “Naftno bogatstvo” termin je koji označava upravo fenomen rasipanja i potkradanja bogatstva koje zemlji donosi nafta, što je vidljivo primjerice danas u Angoli ili Venezueli. Hoće li većina stanovnika i dalje ostati siromašna unatoč nevjerojatnim mogućnostima koje se otvaraju za zemlju?
Politička nestabilnost
Troy Thomas koji vodi nevladinu organizaciju Transparency International uplašen je zbog mogućnosti da zemlju zadesi “naftno prokletstvo”. Vincent Adams, šef Agencije za zaštitu okoliša, ide još korak dalje.
– Već smo vidjeli iskustva drugih zemalja. Obogatili su se zbog nafte, ali sad je u njima gore nego što je bilo kad je nisu imali. Jedina mogućnost da se to izbjegne jest obrazovanje – govori Adams.
Skepsi pridonosi i nestabilna politička situacija. Spomenute izbore predsjednik je raspisao za
2. ožujka, i to nakon što se sporio na sudovima kako bi poništio odluku parlamenta koji mu je još u prosincu prošle godine izglasao nepovjerenje. To znači da će od tog događaja do glasovanja birača o novoj vladi proći gotovo godina i pol! Mnogi zato taj politički manevar vide kao prvu fazu u grabeži za bogatstvom koje će i najveće svjetske glavešine natjerati da se iduće godine okrenu u smjeru te
•
male zemlje.