Zaleđe Zadra bit će jedinstveno po proizvodnji zelene energije
Vjetroelektrana Korlat u okolici Benkovca u rad bi trebala biti puštena u kolovozu 2020.
U kolovozu iduće godine u okolici Benkovca u rad bi trebala biti puštena prva vjetroelektrana Hrvatske elektroprivrede, s proizvodnjom koja bi trebala biti dovoljna za opskrbu čak 50.000 kućanstava u zaleđu Zadra. Gradilište VE Korlat jučer je obišao i premijer Andrej Plenković.
– Ovo je signal da HEP, kao najsnažnija i najvažnija energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja koja je u pripremi. Zbog toga su otvaranje radova na vjetroelektrani Korlat i priprema projekta sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju – izjavio je tom prigodom premijer.
Uskoro i sunčana elektrana Vjetroelektrana Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, a prostire se na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Imat će 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Po priključnoj snazi od 58 MW bit će veća od VE Lukavac u Cisti Provo, trenutačno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj. Ujedno, riječ je o prvoj vjetroelektrani koja će električnu energiju proizvoditi bez poticane cijene otkupa, što znači da HEP za nju neće dobivati novac iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora koju plaćaju krajnji kupci.
Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz izgradnju vjetroelektrane, na lokaciji Korlat u pripremi je i HEP-ov projekt izgradnje sunčane elektrane snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 480 milijuna kuna. Korlat će tako po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije (vjetar i sunce) biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire, ističu u HEP-u, uz napomenu kako se trenutačno radi na ishođenju svih potrebnih dozvola za izgradnju fotonaponske elektrane.
Vjetar i sunce u snazi Krškog
Predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić ističe, pak, kako je u pripremi i više drugih projekata vjetroelektrana, koje se razvijaju u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine, do kada HEP namjerava ukupne proizvodne kapacitete povećati za 1500 MW, od čega gotovo polovinu u v jetro elektranama i sunčanim elektranama.
Radi se o oko 350 MW vjetroelektrana i 350 MW sunčanih elektrana, što, ističu u HEP-u, zajedno odgovara snazi nuklearke Krško. Od aktualnih projekata sunčanih elektrana ističu kako je u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovu proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz HEP-a, koji je za 2019. godinu, po podacima Vlade, planirao investicije u iznosu od 3,690 milijardi kuna za izgradnju novih te rekonstrukciju i modernizaciju postojećih
• energetskih kapaciteta.