Tko je naslijedio Kastovo imanje?
Hrvatski su knezovi kao svoje dvorove koristili nekadašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine. Za to je bilo pogodno nekadašnje Artorijevo imanje koje je nakon propasti rimske civilizacije vjerojatno pripalo vladarskoj kući
Među neriješenim pitanjima o Luciju Artoriju Kastu ostalo je i ono kako je došao u posjed imanja i je li imao potomaka... Zanimljivo je pitanje kasnije sudbine imanja. S tim u vezi bi mogli bi biti i događaji u 9. st. Naime, hrvatski knez Mislav koji već od samog početka svoje vladavine ratuje s Mlečanima sklopio je 839. godine s mletačkim duždom mir upravo u sv. Martinu. Zašto ondje? Pa, hrvatski knezovi kao svoje dvorove koristili su nekadašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine ili pak dobro utvrđena mjesta. Za to je bilo pogodno nekadašnje Artorijevo imanje koje je vjerojatno pripalo vladarskoj kući (nakon propasti rimske civilizacije). U Mislavovo doba te su građevine najvjerojatnije još bile očuvane. – Lucije Artorije Kast očito je bio posjednik golemog imanja u Podstrani koje je sezalo od mora pa do podmosorske kose. Raskošni nalazi za koje se neki mogu smatrati da su pripadali Kastovoj obitelji govore o veoma solidnom životu u krugu šire obitelji i robova. On više nije bio u vojnoj službi. Rimska vojska u načelu je profesionalno služila 25 godina, a potom prelazila u veteranski status. Rijetke su iznimke. Stoga se Artorije mogao bezbrižno opustiti u dokolici – kazao je akademik Nenad Cambi. Većina je rimskih imanja u Pituntiumu pripadala obiteljima srednjeg sloja – trgovcima, veteranima ili oslobođenim robovima, kojima su uglavnom očuvana posljednja počivališta. Osim svjetovne, bogata je i sakralna ostavština, a neke su crkve renovirane, othrvavši se tako zubu vremena, poput crkve sv. Ante i sv. Roka iz 1666. godine, srednjovjekovne crkvice sv. Jure na Vršini, crkve sv. Fabijana i Sebastijana i crkve Bezgrešnog začeća BDM.