Nedopuštenom praksom bavila se četiri fonda
HANFA tijekom gotovo četiri godine nadzirala upravljanje u 23 domaća fonda
U samo godinu dana postojanja - pet premijera, 180 programa, deseci gostovanja diljem Hrvatske te preko 40 tisuća posjetitelja samo su neki od respektabilnih rezultata kojima se može pohvaliti kazalište Luda kuća. Ovo prvo privatno kazalište u Hrvatskoj, koje njegovi vlasnici i poznati glumci
i od milja zovu Ludilište, unatoč nazivu ozbiljan je poslovni projekt kojim je u potpunosti obnovljeno i rekonstruirano bivše kultno zagrebačko kino Mosor, koje je godinama bilo zatvoreno.
Danas je to energetski učinkovita zgrada s modernim i multifunkcionalnim prostorom kazališta koje se može koristiti na tri različita postava te ovisno o tome prima od 316 do čak 500 posjetitelja. Luda kuća, uz kazališne predstave, nudi i druge kulturne sadržaje i programske formate jer pored glavne pozornice kazalište raspolaže i s malom scenom u Mosorog baru, idealnom za stand up formate, kvizove, jazz večeri i koncerte.
„Prepoznatljivi smo po kabaretskom gledalištu iako imamo i mogućnost postavljanja klasičnih kazališnih redova, ali to radimo samo za neke gostujuće predstave budući da se ovo prvo pokazalo kao pravi pogodak kod publike. Od jeseni, kupnjom adekvatnog pojačala postat ćemo prvo kazalište u kojem gluhi čuju. Indukcijsku petlju još smo davno sproveli po parteru“, najavljuje Rene Bitorajac te zadovoljno dodaje kako nakon samo dvije sezone Luda kuća ima stalnu publiku koja traži kartu više, kao i to da su brojne predstave rasprodane tjednima unaprijed. Uz suvremenu opremu koja omogućava prikazivanje i najzahtjevnijih predstava, Luda kuća donosi i novost u kazališnoj ponudi Zagreba činjenicom da su kazalište - bez drame. „Definitivno smo novo kulturno mjesto na kojem se okupljaju prije svega ljudi željni smijeha i zabave. Od drugih kazališta nas razlikuje i atmosfera koju bismo mogli nazvati intimnom jer k nama publika ne dolazi samo na predstave nego i na druženje. Na većini naših predstava dopuštena je konzumacija pića i kokica, a mogu reći da smo u vrlo kratkom razdoblju postali konkurentno, priznato i od Nekolicina investicijskih fondova u Hrvatskoj ulagačima neopravdano naplaćuje više naknade za upravljanje iako prikriveno koriste ulagačku strategiju praćenja dioničkog indeksa. Prema tvrdnjama regulatora Hanfe, takva je strategija karakteristična za fondove koji imaju daleko niže naknade za upravljanje, pa ulagatelji plaćaju veće naknade za upravljanje za slične ili niže rezultate u odnosu na usporedive fondove na tržištu.
Nadzor od 2015.
Kako stoji u priopćenju Hanfe, na domaćem tržištu postoje fondovi koji su sukladno interno uspostavljenoj metodologiji regulatora identificirani kao fondovi koji potencijalno prikrivaju repliciranje indeksa. Nalaz se temelji na nadzoru 23 domaća fonda od kraja 2015. do 30. lipnja ove godine. Ovisno o odabranim scenarijima analize te određenim kriterijima, Hanfa je uočila da najviše četiri otvorena investicijska fonda možda prikriveno repliciraju indeks. Iz Hanfe ipak nisu željeli otkriti koji su to problematični fondovi. Kako pojašnjava regulator, prikriveno repliciranje indeksa odnosi se na praksu upravljanja investicijskim fondovima prema kojoj investicijski fond ostaje blizu ili potpuno slijedi indeks, odnosno referentnu vrijednost, a istodobno se predstavlja kao aktivno upravljani fond. Razlika između aktivnog i pasivnog upravljanja jest u publike vrlo prihvaćeno mjesto okupljanja, gledanja predstava i druženja različitih generacija“, smatra Bitorajac.
Projekt je itekako zaživio, ali počeci nisu bili nimalo laki; za njima su tri izazovne godine, koliko je bilo potrebno da Luda kuća iz ideje preraste u funkcionalno kazalište. Da je pretvaranje derutnog kina u moderno kazalište financijski zahtjevan posao, potvrđuje i činjenica da je cjelokupna investicija iznosila gotovo 4,5 milijuna kuna ,od čega je HAMAG-BICRO izdao jamstvo u iznosu od 2,7 milijuna kuna, dok je 935 tisuća kuna subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Sve što smo imali, od energije do novaca i vremena, uložili smo u kupnju i preuređenje ovog prostora, proveli godine s radnicima na gradilištu, ali i u borbi s birokracijom. HAMAG-BICRO je stao uz nas prilikom dizanja kredita kod komercijalne banke i tako bio jedan od najvažnijih čimbenika koji su nam osigurali početak radova i realizaciju cijelog projekta“, ističe Bitorajac koji smatra kako će Luda kuća još dugo ostati jedino privatno Toliko fondova Hanfa je nadzirala u razdoblju od kraja 2015. do 30. lipnja ove godine. Prema objavljenim nalazima, četiri fonda je pod sumnjom za repliciranje indeksa Prema istraživanju regulatora EU provedenom na 2600 fondova između 2012. i 2014., u EU od pet do 15 posto fondova prikriveno replicira indeks kazalište sa svojom zgradom, dvoranom i pozornicom.
„Danas će ljudi ipak radije otvoriti nešto sigurnije i profitabilnije. Mi smo još daleko od uspjeha u poslovnom smislu, ali da smo mogli bolje krenuti, nismo. Zadovoljan sam jer sam uspio u onome što smo zamislili, zadovoljan sam svojim odnosom prema ovom projektu i voljom da nešto novo naučim ili poslušam nekoga tko ima više iskustva. Spasili smo jedan prostor, a u budućnosti bih volio da imamo dovoljno sredstava za ulaganje u nove projekte, recimo tome što pasivni fondovi kao najčešću metodu koriste oponašanje uspješnosti nekog indeksa ulaganjem u taj indeks (ili više njih) ili kupnjom njegovih sastavnica. Takva strategija upravljanja podrazumijeva niže troškove ulagatelja u odnosu na aktivnu strategiju te su prinosi u skladu s prinosima indeksa. Valja naglasiti kako su posljednjih nekoliko godina pasivni fondovi u svijetu iznimno popularni jer – osim što naplaćuju niže naknade – u većini slučajeva ulagačima “isporučuju” viši prinos. Naime, fond-menadžerima aktivno upravljanih fondova u pravilu teško je “pobijediti” indeks. “Ovo zahtijeva veće znanje i vještine upravljanja investicijskim fondom, što se i reflektira u troškovima fonda gdje je, primjerice, naknada za upravljanje veća nego kod fonda koji ima pasivnu investicijsku strategiju”, pojašnjenje je Hanfe.
Kolika je razlika?
O kolikoj je razlici riječ, govori podatak da se godišnja naknada za upravljanje kod dioničkih fondova kreće oko dva posto, dok naš jedini pasivno upravljani fond – OTP indeksni – naplaćuje 0,85 posto godišnje, prema podacima Hrportfolija. Inače, nalazi Hanfe da se od 23 nadziranih fondova njih najviše četiri možda koriste takvom nedopuštenom praksom u skladu su s europskim iskustvima. Prema istraživanju Europskog nadzornog tijela provedenom na 2600 fondova između 2012. i 2014., u EU između pet i 15 posto fondova prikriveno replicira
•
indeks. za kupnju prava aktualnih europskih hitova te publici dovoditi još veće i kvalitetnije glumce, predstave i koncerte“, zaključuje Bitorajac, koji je sa svojim kazalištem Luda Kuća, opravdano jedan od HAMAG-BICRO-ovih
• #prvih25.