Vrste kukaca koji se jedu širom svijeta
Menu budućnosti: tjestenina s cvrčkom, fina salata s rikulom, cherry rajčicom i crnim mravima, smeđa riža i kozice uz crva brašnara...
0 kornjaši ili tvrdokrilci (strizibube, jelenci) leptiri, gusjenice opnokrilci (ose, pčele) ravnokrilci (skakavci) polikrilci (cvrčci, stjenice) istokrilaši ili termiti vretenca ili vilinski konjici dvokrilci (muhe, obadi) žoharaši (žohari, bogomoljke) muljari ostali 5 10 15 20 25 30 35 zasad proizvodi crve brašnare, no kad krene biznis s tom zdravom hranom, proširit će ga i s više vrsta skakavaca, dudovim svilcima, mravima, super ili bivoljim crvima. A to je, složit će se svi, zanemarivo mali asortiman. Prema podacima FAO-a, čak dvije milijarde ljudi danas u svijetu svakodnevno konzumira kukce, naročito u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a jestivih je više od 2111 vrsta, 31% kornjaša, 18% leptira, 14% cvrčaka, 13% skakavaca, 10% termita... No trend nove hrane, tzv. novel food u EU, koji podrazumijeva inovativne tehnologije i procese u njezinoj pripremi ili pak hranu koja se tradicionalno konzumira izvan EU, danas dobiva novu dimenziju. Jedni je preporučuju kao pokret s kojim će se umanjiti broj gladnih u svijetu, drugi kao “lijek” koji će ublažiti klimatske promjene, a treći tek kao dobru poslasticu za sve ljubitelje entomofagije. Uostalom, odbojnost je samo u glavi. Indirektno godišnje konzumiramo 500 grama kukaca, bilo putem žitarica i brašna, crva u trešnjama i jabukama... Prof. dr. Renata Bažok, predstojnica Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta, nedavno je kazala kako prehrana kukcima može doprinijeti održivoj poljoprivredi. Zbog negativnih posljedica primjene kemijskih sredstava, koja se u EU sve više ograničavaju, teško je postići odgovarajuće prinose pa je Svjetska poljoprivredna organizacija (FAO) za rješavanje ovoga problema naručila i studiju o korištenju kukaca u prehrani stanovništva, ali i domaćih životinja. Pokazalo se da je jedan kilogram kukaca 80% iskoristiv, goveda samo 40%, svinja i peradi 55%. No kako govedo mora pojesti i 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma, kukci su kao proizvođači proteina 12 puta učinkovitiji – a usto imaju i najmanji utjecaj na okoliš, odnosno bioraznolikost. Konvencionalna poljoprivreda, naime, troši 70% vode u svijetu, čak 22.000 litara po govedu, a kukac 8,33 litre. A može se uzgajati i na organskom otpadu i proizvodi daleko manje amonijaka, dušika... U Europi je već 130 proizvođača kukaca, gdje top pet igrača proizvede tonu kukaca tjedno, a cilj je da to bude proizvedena količina na dnevnoj bazi, kazala je na stručnom skupu Kukci na tanjuru Suzana Rimac Brnčić sa zagrebačkog PMF-a. Najveći potencijal uzgoja za prehranu ljudi i životinja u EU, ističe se, imaju crvi brašnari, manji brašnari, kućni zrikavci, afrički crni cvrčci, crna vojnička muha, europski skakavac, dudov svilac, ličinke crva fobasa, kućna i zelena muha, skakavac i crvena palmina svježe vode pipa. Samo brašnar, primjerice, ima kalorija kao dva jajeta, dok je dudov svilac kaloričan kao “mali puding od čokolade”. No “bubu” nije dovoljno uloviti i servirati. Ne jede se sirova, nego je treba začiniti, oprati, sterilizirati, blanširati, osušiti, odnosno obraditi, peći ili kuhati pa onda konzumirati.
Na Tajlandu normalna pojava
U izvješću kompanije Barclays kaže se da će do 2030. globalna prodaja industrije jestivih insekata, cijelih ili u prahu u obliku smoothieja, porasti s milijarde na osam milijardi dolara, 25% godišnje. Predviđa se da bi pečeni cvrčci i burgeri od super crva mogli postati uobičajeni poput sushija u roku od jednog desetljeća, a takva prehrana smanjit će i teret ekološkog opterećenja našeg prehrambenog sustava, kazala je Emily Morrison, jedna od autorica izvješća. No prije toga treba prevladati brojne prepreke, osobito regulaciju i kulturološko prihvaćanje. Štetan utjecaj proizvodnje mesa glavni je faktor koji ljude potiče da se okrenu insektima kao alternativnim, održivim izvorom hrane jer ne zauzima puno obradivog zemljišta, vode ili hrane.
– Jestivi su insekti uobičajena jela u mnogim zemljama kao što su Meksiko, Kina ili Tajland, gdje se godinama prodaju na tržnicama i služe u restoranima. Samo su Sjeverna Amerika i Europa donedavno ostale iznimke – kaže se u izvješću te ističe da je i sushiju trebalo vremena da postane opće prihvaćen, nakon što je iz vrhunskih restorana dospio na police supermarketa. S pojačanim fokusom na pitanja zdravlja i održivosti, niskog ugljičnog otiska... Z generacija prva će, kaže se, prevladati “bljak” faktor koji je povezan s konzumacijom insekata. Europski trgovac Carrefour lani je svojim španjolskim trgovinama ponudio tjesteninu i müsle od supercrva, a Sainsbuy’s i Ocado vrećice s pečenim cvrčcima koje je proizvela londonska prehrambena
• tvrtka Eat Grub.