O proširenju Unije odlučivat će se u Zagrebu
Plenković: Pogreška je što nisu otvoreni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Hrvatska zbog toga žali
Ideja daljnjeg proširenja Europske unije doživjela je dosad najozbiljniji, potencijalno fatalni udarac u noći na petak na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojemu je francuski predsjednik Emmanuel Macron, sam protiv svih, ustrajao u stavu da EU ne treba otvarati nove pregovore ni s kim, pa ni sa Sjevernom Makedonijom, najduljom i najkonstruktivnijom državom kandidatkinjom, kojoj je otvaranje pregovora bilo obećano ako promjenom imena otkloni grčku blokadu.
“Povijesna pogreška”
To obećanje EU nije u stanju ispuniti, što prema riječima premijera Andreja Plenkovića “nije na razini povijesne odgovornosti Unije”, dok je prema riječima talijanskog premijera Giuseppea Contea to “povijesna pogreška”. A prema riječima bivšeg grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, koji je potpisao prespanski sporazum sa sjevernomakedonskim premijerom Zoranom Zaevom o promjeni imena države, to šalje “poruku slabosti i poraza europskog projekta”. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da žali zbog ishoda, ali njezin ministar za Europu Michael Roth komentirao je na Twitteru da to pokazuje “velik nedostatak liderstva i hrabrosti u EU”.
Kao prilika za ispravak tog “poraza” sada se sve više počinje percipirati zagrebački summit lidera EU i država jugoistočne Europe, planiran za svibanj. No, s obzirom na višekratno odgađanje te odluke i sada jedno vrlo jasno “ne”, pitanje je što će se i do Zagreba u svibnju promijeniti. Macronov argument svodi se na to da nije proširenje EU jedini način izgradnje
MACRON USTRAJAO U STAVU DA EU NE TREBA OTVARATI NOVE PREGOVORE, PA NI SA SJEVERNOM MAKEDONIJOM
dobrosusjedskih odnosa. Postoje i drugi oblici, i takve odnose treba graditi, ali, po Macronovu mišljenju, ne obećavanjem ulaska u EU.
Veliko nezadovoljstvo osjetilo se kod većine državnika i dužnosnika Komisije, a hrvatski premijer, koji je kao državni tajnik u vladi premijerke Jadranke Kosor sudjelovao u finišu hrvatskih pregovora o pristupanju, povukao je i neke paralele s Hrvatskom.
– To da smo mi zaključili pregovore u lipnju 2011. bilo je zaista povijesno postignuće, pogotovo s obzirom na to koliko su se okolnosti nakon toga izmijenile. A tu činjenicu u Hrvatskoj percipira vrlo uski krug ljudi. Još su sada na scenu došli neki akteri koji nisu ni milimetra pridonijeli tome strateškom postignuću Hrvatske. Moramo malo više o tome govoriti, ne mi koji smo u tome sudjelovali, nego kao društvo, objektivno – izjavio je Andrej Plenković novinarima u Bruxellesu. Prisjetio se da je tada, a govorio je o zimi i proljeću 2011., bilo pokušaja izazivanja nestabilnosti.
– Sjetite se Facebook-prosvjeda i inicijative za rušenje Vlade, čak i od tadašnjeg predsjednika RH – rekao je Plenković i dodao: – Mi smo sve to izdržali. I ta poruka da izdržite je važna. – A oni koji su došli na vlast nakon završetka pregovora s EU – ustvrdio je Plenković misleći na SDP i Kukuriku koaliciju – dobili su članstvo u EU na pladnju.
Francuska nije bila sama u iskazivanju rezervi prema otvaranju pregovora s Albanijom jer su se tome protivile i Nizozemska i Danska, no kad je u gluho doba noći predloženo da se prijedlog Europske komisije razdvoji i da se početak pregovora odredi samo Sjevernoj Makedoniji, Macron je bio usamljen u protivljenju, no neumoljiv. Argumenti protiv bili su slabi, priznao je kasnije i premijer Plenković, bez spominjanja imena države ili predsjednika.
Kritičan prema Macronu
– Mi smo se vrlo čvrsto, jasno, argumentirano zalagali za otvaranje pregovora s objema zemljama. Ogroman broj država članica dijelio je taj stav. No, nije bilo jedinstva. Hrvatska žali zbog toga. To je pogreška – rekao je Plenković.
Sad postaje još važniji sastanak na vrhu u Zagrebu, otprije planiran tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU kao summit posvećen pitanju proširenja EU na zapadni Balkan.
– Jer to je, po mojem mišljenju, trenutak kad moramo odrediti što želimo s proširenjem u idućem desetljeću, kojom metodologijom, kojom dinamikom. Pripremat ćemo se za Zagreb i doći u Zagrebu do teksta koji će biti dobar – poručio je Plenković, koji je bio kritičan i prema Macronovu argumentu da bi Europska komisija prvo trebala iz korijena izmijeniti način na koji se vode pregovori s kandidatkinjama. Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra, kaže na to Plenković i dodaje da je sa svakim krugom proširenja pregovaranje budućih članica postajalo teže. – Srbija je jučer brojila 2096. dan u pregovorima s EU koji nisu ni blizu završetka, a Hrvatska je ukupno pregovarala 2096 dana – naveo je premijer Plenković kao primjer. •