Gospodar EU je Erdoğan kad je riječ o migracijama

Anđelko Milardović govori o izazovima koje migracije nameću Europi uoči konferencije koja se na ovu temu organizira 26. listopada u Splitu

U povodu 1. međunarodne znanstvene konferencije “Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija. Utjecaj globalizacije migracija na europska društva i države u 21. stoljeću”, u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti i splitskog Filozofskog fakulteta, koja će se održati u Splitu 26. listopada razgovarali smo s voditeljom tog projekta, prof. dr. politologom Anđelkom Milarodvićem. Na konferenciji će biti i profesori Hans-Georg Betz, jedan od vodećih teoretičara populizma, Arjun Appadurai, jedan od vodećih teoretičara globalizacije i kulture, Andreas Niederberger, istaknut za pitanja političke filozofije, Daniele Archibugi, relevantan za kozmopolitizam, sociolog i politolog Maurizio Ambrosini... Bit će predstavljen i portal “Demos Migrant Portal”, jedinstvena baza podataka o migracijama.

Koji je utjecaj globalizacije migracija na europska društva?

Globalizacija, dijete velike transformacije svijeta začeto krajem 80-ih na informacijskim tehnologijama, nejednako je djelovala na različite dijelove svijete. Ljudi odlaze iz dijelova svijeta gdje im nije donijela pozitivne stvari. Uvijek su se ljudi kretali, ali ne takvom brzinom, ne u tolikom broju i ne uz pomoć takvih tehnologija kao danas. U svijetu je sada u pokretu 258 milijuna ljudi. Europa je atraktivna za migrante zbog uređenih ljudskih prava, okoliša, visokog standarda i sigurnosti. Kad ljudi vide preko novih medija kako se živi u Europi, naravno da će dolaziti. EU će morati regulirati migracije preko zajedničke migrantske politike, da sve zemlje imaju okvir za zajedničku migrantsku, a onda i svoje nacionalne politike. Gospodar EU u odnosu na migracije sada je Erdoğan jer na svom teritoriju drži 3,6 milijuna migranata. Ako Europska unija ne bude ispunjavala sporazum o migracijama ili se bude previše petljala u sukob u Siriji, on uvijek može pustiti 3,5 milijuna ljudi...

SPREMNI SMO POTROŠITI OGROMAN NOVAC NA INTEGRACIJU STRANACA, A NEĆEMO POTROŠITI TAJ NOVAC DA NAŠI GRAĐANI OSTANU I DA PRIVUČEMO TREĆU-ČETVRTU GENERACIJU ISELJENIKA

A prijete nam i migracije zbog klimatskih promjena?

Da, osim ekonomskih migracija i prisilnih zbog ratova pojavio se novi tip migranta – ekološki – i te migracije nastale zbog nemogućih uvjeta života u budućnosti će biti među dominantnima. Posljedice klimatskih promjena već se osjećaju, ljudi bježe iz Indije zbog promjena u okolišu.

Koje su dobre i loše strane globalnih migracija za Hrvatsku?

Loše su strane što je u pet-šest godina iz zemlje otišlo 300-400 tisuća ljudi. Hoće li se iseljavanje zaustaviti, ovisi o Vladi i hoće li uspjeti srediti gospodarski i politički sustav da građani budu zadovoljni pa neće odlaziti. Dio mladih je otišao zbog kradljivaca vremena, političkih oligarhija natoloženih u 27 godina koje su ih nečinjenjem i odustajanjem od reformi otjerali. Mladima je dosta da im netko krade vrijeme. Dobre strane migracija su što mladi mogu lakše ostvariti ambicije vani i što možemo povući potomke iseljenika. Nažalost, mentalni sklop iz bivše države prema iseljeništvu nije se promijenio.

Mislite, gleda ih se s većim predrasudama nego strance?

Naravno. Postoji taj ideološki moment u svijesti političke oligarhije u smislu odioznosti prema dijaspori jer je se doživljava starom totalitarnom sviješću da su to odmetnici, ustaše... Nešto se promijenilo, ali ne toliko da se stvore uvjeti da se potomci iseljenika vrate, kao što Irci vraćaju svoje iseljenike. Spremni smo potrošiti ogroman novac na integraciju stranaca, a nećemo potrošiti taj novac da naši građani ostanu i da privučemo treću-četvrtu generaciju iseljenika. U redu je da

DIO MLADIH OTIŠAO JE ZBOG KRADLJIVACA VREMENA, POLITIČKIH OLIGARHIJA KOJE SU IH OTJERALE NEČINJENJEM

država stvori uvjete za dolazak stranaca, jer svi smo mi odnekud došli, ali je naopaka politika da više idemo prema stranim migrantima s “dobrodošli”, a naši građani se doživljavaju u stilu “odite ća, da vas više ne vidimo”!

Jesu li antimigrantske stranke i ksenofobija posljedica nekontroliranih migracija ili netolerancije europskih društava?

Odgovor je višeznačan. Globalizacija je proizvela nejednake uvjete, izbacila je višak radnika koji se seli po svijetu. Postoje dobitnici i gubitnici globalizacije. Drugo, sukobi i ratovi su proizveli masovne prisilne migracije prema EU. Zbog migrantske krize 2015. Europa se podijelila na orbanovsku, višegradsku i globalističku MM, Merkel – Macron EU. Počeo se mijenjati model Europe i shvaćanje da je kozmopolitska točka pa se pokazalo da to nije jer su se počeli dizati zidovi i prvi put u povijesti pojavile su se antiimigrantske stranke, nastale na konfliktnoj liniji globalizam – suverenizam. Migracije su kompleksna i interdisciplinarna i multidisciplinirana priča jer se radi o čovjeku, a čovjek, kad se pokrene iz svog mjesta, nosi svu svoju prtljagu, znanje, identitet i susreće se s drugima u prostoru u

• kojem se snalazi ili se gubi.