Muškarac i žena nisu više potrebni – bez sperme i jajašca stvorili fetus
Korištenjem pluripotentnih matičnih stanica kreiran je embrij miša koji je implantiran u ženku i porođen carskim rezom
Bez sperme i jajašca, umjetno napravljeni embriji počeli su se formirati u žive fetuse nakon što su implantirani u ženku miša, vijest je koja stiže iz laboratorija tima profesora Jun Wua sa Sveučilišta Teksas Southwestern Medical Center i Salk Instituta, a koju prenose svjetski mediji. Koristeći pluripotentne matične stanice, koje imaju sposobnost generiranja sva tri tipa matičnih stanica koje imaju rani embriji, stvorili su “umjetnog miša”.
Kako portal New Scientist prenosi izjavu profesora Wua, nakon implantiranja umjetnog embrija u ženku miša, tjedan kasnije uklonili su fetus carskim rezom i mikroskopski utvrdili da je fetus počeo formirati svoje rane strukture. Doduše, navodi i niz malformacija jer struktura tkiva nije bila kao u, da tako kažemo, normalnih embrija. Ipak, riječ je o koraku dalje u laboratorijskom kreiranju živih bića jer je dosad postignuo to da se korištenjem matičnih stanica bez sperme i jajašca stvori embrij miša, no nisu bili uspješno implantirani u ženku miša, a kada je uspjela i implantacija, nije došlo do formiranja fetusa, nego do formiranja stanica placente. Stoga je ova vijest sa spomenutog teksaškog sveučilišta daljnji napredak u ovom eksperimentu.
– Mogli su vidjeti kako formirana placenta izlazi, a stvara se fetus – rekao je profesor Wu. Njihov rad objavljen je u časopisu Cell te se u njemu, kako kaže prof. dr. Dragan Primorac, objašnjava kako je prvi put korištenjem pluripotentnih matičnih stanica generirana trodimenzionalna struktura koja podsjeća na blatocistu.
– Blatocista je struktura koja se formira u ranom razvoju sisavaca, točnije petog dana nakon oplodnje u ljudi. Ona se ugrađuje u stijenku maternice, što je implantacija, te time završava početna faza, a počinje faza razvoja embrija. Važno je da je to postignuto bez oplodnje jajne stanice, a trodimenzionalna struktura imitira morfogenetski tijek za vrijeme predimplantacijei ranog postim plan taci j s kog razvoja. Molekularnom analizom pojedinačne stanice utvrđeno je da struktura nalik blatocisti sadrži sva tri tipa stanica prisutnih kod blastociste koja inače nastaje pri normalnim oplodnjama – pojašnjava prof. Primorac, cijenjeni liječnik i genetičar, napominjući kako je ovaj rad važan jer je pokazao mogućnost nastanka strukture koja podsjeća na blastocistu, i to reprogramiranjem zrelih matičnih stanica.
Idući izazov u ovom istraživanju jest “uštimati” proces kako bi se razvio pravilno formiran fetus bez malformacija, a razlog ovom radu, što je poručio profesor Wu, nije “proizvodnja mladunčadi”, nego bolje razumijevanje pojedinih stanja i ispitivanje štetnosti lijekova na razvoj ploda. Upravo ta znanstvena svrha jedini je opravdan razlog za ovakva istraživanja, poručuje i prof. Primorac.
– Usprkos svemu, etički i znanstveno neopravdano je koristiti navedenu tehnologiju kako bi se dobio embrij, no istraživanja mogu biti od pomoći u razumijevanju embriogeneze, istraživanjima pitanja neplodnosti ili pak u istraživanju negativnih utjecaja lijekova, virusa i ostalih teratogenih faktora koji u ranim stadijima trudnoće dovode do poremećaja u razvitku fetusa – kaže dr. Primorac.
Koristeći pluripotentne matične stanice koje imaju sposobnost generiranja svih triju tipova matičnih stanica kakve imaju rani embriji, stvorili su “umjetnog miša”