Naš je ključni izazov višak ljudi u javnom sektoru
Nitko ne poriče da plaće moraju rasti, ali one moraju vrednovati rad, a ne kao sada radno mjesto // Osnovica za obračun plaća u četiri je godine narasla 18,5 posto, što je velik iznos
Ministar financija Zdravko Marić sljedećeg će tjedna predstaviti proračun za iduću godinu. Pritisci sindikata su snažni, štrajk u obrazovanju traje već dvanaest dana, ali Vlada zasad ne popušta. Kakav će biti proračun i kakvo je stanje državne blagajne u tekućoj godini te treba li otpuštati u javnom sektoru, pitali smo ministra u Rovinju na konferenciji “Izazov promjene” u organizaciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze.
Kako će izgledati proračun za iduću godinu? Hoće li eksplodirati rashodi budući da je riječ o izbornoj godini?
Unatoč svim izazovima i svemu što se događalo tijekom godine, rebalansom proračuna pokazat ćemo uravnotežen pristup javnih financija. Unatoč činjenici da smo izdvojili dodatnih 500 milijuna kuna za plaće, zbog veće indeksacije i 900 milijuna kuna za mirovine, ukupni rashodi neće se povećati u odnosu na originalno planirane. Višak prihoda iznad plana prelit ćemo kao i prethodnih godina u porezno rasterećenje i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Na tom principu je utemeljen i proračun za 2020.
Njegov okvir i glavni parametri zacrtani su smjernicama koje smo usvojili krajem srpnja. U odnosu na planirane rashode iz smjernica, najveća izmjena odnosi se na stav Vlade da će u idućoj godini u tri navrata povećati osnovicu za obračun plaća javnim i državnim službenicima za ukupno 6,12 posto. To stvara oko 1,2 milijarde kuna novih rashoda, a budući da je najavljeno i povećanje osobnog odbitka na 4000 kuna za tu ćemo mjeru lokalnoj upravi kompenzirati dodatnih pola milijarde kuna. Odustali smo od smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni
NITKO NE SMIJE ZANEMARITI DA ĆE OSNOVICA PLAĆA U ČETIRI GODINE PORASTI I VIŠE OD 20 POSTO
bod pa je ponovno postignuta ravnoteža između većih rashoda i zadržanih prihoda pa novi rashodi nemaju utjecaja na ukupni rezultat, odnosno planiramo suficit proračuna opće države od 0,2 posto. Tako će nam udjel javnog duga u BDP-u biti ispod 70 posto krajem iduće godine.
Sindikati i dalje nisu zadovoljni ponudom, ne odustaju od štrajka i inzistiraju na povećanju koeficijenta. Može li se očekivati da ćete opet popustiti i tako stvoriti nove obveze u proračunu?
S obzirom na sve okolnosti i činjenicu da je dvanaesti dan štrajka u školama te utjecaj koji ima na roditelje i djecu diljem Hrvatske, spremni smo na dijalog, ali on mora biti argumentiran. Treba na trezven i realan način razgovarati o mogućnostima države i realnim povećanjima u mandatu ove Vlade. Ne možemo zanemariti da je osnovica za obračun plaća u četiri godine, a tu uračunavam i najavljeni rast u idućoj godini, narasla za 18,5 posto što je velik iznos. Kad se ukalkuliraju i porezna rasterećenja, ukupno će plaće porasti i više od 20 posto. Predložili smo horizontalni pristup putem povećanja osnovice, ali smatramo da je ne samo u obrazovanju, već i u zdravstvu, policiji i drugim sustavima nužno preispitati koeficijente složenosti poslova i razne dodatke na plaću. To je složen posao za koji treba vremena pa smo stoga i rekli da nećemo kupovati vrijeme i odgađati odluke, nego idemo u povećanje osnovice, ali ćemo sjesti i napraviti detaljnu analizu o koeficijentima nakon koje smo spremni razgovarati sa sindikatima i javnosti prezentirati rezultate.
Analiza bi trebala uključiti i procjenu potrebnog broja izvršitelja u javnom sektoru i to bi se trebalo znati do prve polovice 2020. Postoji li politička volja da se viškovi u javnom sektoru riješe?
To je jedan od ključnih izazova, a analiza je samo podloga za donošenje odluke. Smatram da u Hrvatskoj ključno pitanje nije koliko košta javni sektor nego što za tu cijenu dobivamo i zato treba naglasak staviti na kvalitetu usluge, odnosno efikasnost. Nitko ne poriče da plaće moraju rasti, ali one moraju vrednovati rad, a ne kao sada radno mjesto. To je nešto što se treba promijeniti. O tome se razgovara godinama, ali nije se napravilo učinkovito rješenje. Cilj je naravno imati efikasniju državu, koja pruža kvalitetnu uslugu. Viškovi u javnom sektoru uvijek su teška politička tema, a odluke ovise i o inputima koje imamo na stolu, i zato će rezultate analize biti važno objektivno sagledati.
Proračun je izrađen na temelju očekivanja rasta BDP-a od 2,5 posto. Što može napraviti država da ga ubrza?
Generalno je to realna stopa rasta u ovom trenutku, uzevši u obzir i brojne rizike, prije svega one na globalnom tržištu, koji imaju uglavnom negativan predznak. Moramo nastaviti s olakšavanjem uvjeta poslovanja i kroz porezna, neporezna i administrativna rasterećenja, odnosno država bi se trebala što manje petljati u poslovanje i tržište. Ne mogu pobjeći od toga i da postoji veliki potencijal u segmentu državnih tvrtki. Smatram da su to dva ključna elementa koja možemo popraviti. S jedne strane, to je dizanje kvalitete korporativnog upravljanja, koje će se temeljiti na stručnosti, transparentnosti i efikasnosti. S druge pak strane tu je i veliki investicijski potencijal, koji može i treba znatno više doprinositi gospodarskom rastu Hrvatske.
Hoće li biti kakve privatizacije velikog sustava? Burza i mirovinski fondovi godinama traže privatizaciju HEP-a, špekulira se oko prodaje udjela u Hrvatskoj pošti...
Neću govoriti o imenima tvrtki. Nema posebnih najava, ali i s ove konferencije trebamo svi skupa poslati poruku da tržište kapitala možemo probuditi i aktivnostima od strane države. Burzi nedostaju nova listanja i nove kompanije te veća aktivnost postojećih tvrtki. Iz iskustva drugih država možemo vidjeti da je poticaj tržištu kapitala značio i poticaj rastu cijelog gospodarstva.