Samo od PDV-a država prikupila 2,2 mlrd. kuna više nego lani, od poreza na dobit 8% iznad plana
PRIHODI IZNAD PLANA IDUĆI ČETVRTAK REBALANSIRAT ĆE SE I PRORAČUN ZA 2019.
Malo ranije nego prijašnjih godina, već idući tjedan, Vlada će u proceduru poslati proračun za 2020., a kako se može čuti od ministra financija Zdravka Marića, na tragu je smjernica fiskalne politike objavljenih potkraj srpnja ove godine i neće se bitno mijenjati u odnosu na plan. U tom planu stajalo je da će prihodi proračuna za iduću godinu iznositi oko 141 milijardu kuna, a da će država potrošiti oko 144 milijarde kuna. Marić ističe da će se držati tog plana. Proračun je izrađen uz procjenu da će gospodarstvo u idućoj godini porasti oko 2,5 posto. Za dio analitičara takva je procjena konzervativna, ali mnogi su izazovi poput usporavanja tržišta u Njemačkoj i recesije u Italiji koji mogu narušiti i takav plan, po mišljenju mnogih preumjeren. S obzirom na strukturu ekonomije, i dalje će se rast prije svega generirati iz potrošnje i dolaziti od turizma, ali Marić ističe da bismo morali povećati udio investicija u proizvodni sektor te da ne možemo očekivati tako jaku kontribuciju rasta kroz izvoz kakva je bila zabilježena posljednjih godina. Ministar financija puno više očekuje od državne imovine. Naime, na konferenciji Izazovi promjene u organizaciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze pred ulagačima je istaknuo da bi državne tvrtke trebale puno više ulagati i na taj način pokrenuti gospodarstvo.
Kad se podvuče crta, proračun bi trebao rezultirati blagim suficitom opće države na razini od 0,2 posto BDP-a, a u njemu nema prostora za dodatna povećanja plaća u odnosu na ponuđenih 6,12 posto povećanja osnovice za obračun plaća. Iako sindikat zaposlenih u obrazovanju ne odustaje od štrajka, prema konturi proračuna nije vidljivo da bi im premijer Andrej Plenković mogao popustiti.
Rasli i prihodi za mirovine
Idući četvrtak rebalansirat će se i proračun za ovu godinu. Prihodi su premašili planove pa se tako skupilo 4,5 posto više PDV-a nego tijekom 2018., a porez na dobit donio je osam posto veće prihode no što se očekivalo. Od PDV-a je lani prikupljena 51 milijarda kuna, pa bi to značilo da je država ove godine samo od tog poreza imala oko 2,2 milijarde kuna više. Dobra je vijest i rast prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje koji su premašili plan za četiri posto, što odražava rast broja zaposlenih zabilježen ove godine. Država ima i više od dvije milijarde veće prihode nego što su planirani, ali je imala i rast troškova jer su povećane plaće, a i troškovi za isplatu mirovina porasli su zbog veće indeksacije nego što se očekivalo, i to za 900 milijuna kuna. Podsjetimo, ove godine moralo se podmiriti i dugove Uljanika, a otišlo je i 250 milijuna kuna za spas Croatia Airlinesa. Iako će se to pokazati tek u travnju iduće godine, već se sada može najaviti novi suficit proračuna opće države. Najveće uštede u proračunu ponovno su se realizirale kroz pad izdvajanja za kamate. Izdvajanja za plaćanje kamata u posljednje tri godine pala su za više od dvije milijarde kuna na manje od deset milijardi kuna, a sve zahvaljujući manjem zaduživanju i niskim kamatama na tržištu.
Dug s manjim kamatama
Država u studenome planira refinancirati obveznicu na domaćem tržištu. Izdat će oko 10 milijardi kuna duga, pri čemu će zanoviti dug s manjim kamatama. Izdanje se već priprema i dogovara i može se saznati da će ga aranžirati najveće domaće banke, a trebalo bi se formirati kroz izdanja različite ročnosti. Iako se ne zna po kojoj cijeni će se izdati obveznica, jasno je da će biti izrazito niska, što je loša vijest za kupce duga, a dobra za porezne obveznike. Naime, u lipnju smo se zadužili uz prinos od samo 1,13 posto, a tim smo izdanjem refinancirali obveznicu koja je imala kamatu od ogromnih 6,75 posto pa je samo na tom izdanju ušteđeno godišnje oko 500 milijuna kuna.
Na domaćem tržištu ima novca i time on postaje sve jeftiniji. Naime, guverner HNB-a Boris Vujčić otkrio je da u bankama leži 30 milijardi kuna viška likvidnosti. Banke taj novac ne uspijevaju plasirati pa čak tri milijarde eura drže u HNB-u na prekonoćnim depozitima iako na tome ne mogu zaraditi jer su kamate na razini od nula posto. Pričuve su nam narasle za sedam milijardi eura na ukupno 21 milijardu eura u tri godine.
BANKE ČAK TRI MILIJARDE EURA DRŽE U HNB-u NA PREKONOĆNIM DEPOZITIMA IAKO NA TOME NE MOGU ZARADITI