Plaće dosegnule masu mirovina
ZA 1,2 MILIJUNA UMIROVLJENIKA 42,6 MILIJARDI, ZA 250.000 DRŽAVNIH SLUŽBENIKA 42 MILIJARDE KUNA
Najvažniji ekonomski i politički dokument Vlade proračun pokazuje da u izbornoj 2020. godini premijer Andrej Plenković nastavlja s jačanjem državne potrošnje, ne smanjuje udjel države u ukupnom gospodarstvu, a oslanja se na gospodarski rast sličan onome kojeg se bilježilo posljednjih godina. Država će potrošiti 147,3 milijarde kuna bez zdravstva, a ukupno s tim sektorom troškovi uže države penju se na 174,8 milijardi kuna. S obzirom na to da bi do kraja tekuće godine gospodarska aktivnost trebala narasti na više od 400 milijardi kuna, država i službeno troši 44 posto cijelog BDP-a. Pritom u računicu nismo uključili općine i gradove, županije, državne tvrtke... Zanimljivost ovog proračuna koja upada u oči je i činjenica da je masa plaća zaposlenih u užem državnom sektoru dosegnula masu plaća potrebnih za isplatu mirovina. Za mirovine, računajući na njihovo usklađivanje s rastom gospodarstva iduće će godine biti potrebno 42,6 milijardi kuna, a za plaće najmanje 42 milijarde kuna. Kad se ukalkulira puni iznos povišice, masa plaća jednaka je, ako ne i veća, od mase za mirovine.
Gdje su mogući viškovi
Manje ili jednako novca dakle potrebno je za isplatu mirovina za 1,2 milijuna starijih građana nego za plaće 250 tisuća zaposlenika javnog i državnog aparata. Masa plaća lokalnih službenika i namještenika, zaposlenika državnih tvrtki i zaposlenika tvrtki čiji su osnivači gradovi i općine premašuje masu za mirovine za nekoliko milijardi kuna. Analizom plaća službenika i namještenika utvrđeno je da pojedinačne plaće nisu velike iako za oko pet posto nadmašuju privatni sektor, pa je jedini zaključak da se država mora odreći ozbiljnog broja zaposlenika jer srednjoročno, čak i uz blagi rast BDP-a, ovi enormni troškovi države nisu održivi, a čak i blaga recesija mogla bi ozbiljno poljuljati cijeli sustav. Gdje su viškovi u sustavu, pokušat će se utvrditi analizom koja bi uključivala i reviziju koeficijenata složenosti poslova u državi, ali što će se s viškovima dogoditi isključivo je politička odluka. Činjenica jest da je proračun osjetno veći nego prije krize, a da se gospodarstvo po ekonomskoj aktivnosti tek u tekućoj godini vratilo na razine iz 2008. godine.
Nakon rebalansa tadašnji ministar financija Ivan Šuker 2008. je imao proračun koji bi u današnjim cijenama iznosio 136,4 milijarde kuna. Proračun za iduću godinu, dakle od proračuna 2008. godine, veći je za 20 milijardi kuna nego što je bio u godini prije krize. Naime, Šukerov proračun uključivao je cjelokupno zdravstvo, ali ne i rashode vezane za EU projekte koji ove godine iznose gotovo 19 milijardi kuna. Šuker je tada za plaće morao osigurati 25 milijardi kuna u tekućim cijenama, a za mirovine oko 32,5 milijardi kuna. Javni dug tada je u odnosu na BDP činio svega 35 posto i iznosio je oko 160 milijardi kuna u današnjim cijenama. Danas je taj dug na razini od 297 milijardi kuna, a jedan od većih uspjeha ministra Zdravka Marića je da je uspio spustiti udjel javnog duga u BDP-u na 72 posto. Naime u krizi Vlade su Hrvatsku zadužile za više od 110 milijardi kuna, tek je dolaskom Marića u ministarstvo financija počelo razduživanje.
GOSPODARSTVO NA RAZINI IZ 2008., PRORAČUN OSJETNO VEĆI NEGO PRIJE KRIZE
400 milijardi kuna
ukupna je gospodarska aktivnost Hrvatske, a država planira potrošiti 44 posto tog iznosa ČINJENICA JE DA SE SMANJUJE STOPA NEZAPOSLENOSTI, IDEMO PREMA CILJU OD 6,3 POSTO 2022. GODINE, A ISPUNJAVAMO I CILJ O SMANJENJU JAVNOG DUGA
Najveća reforma u ovom mandatu tako je konsolidacija javnih financija i ona se zaista i nastavlja predloženim proračunom. Njezini su efekti najvidljiviji u troškovima na kamate koji su u odnosu na posljednju godinu Milanovićeva mandata pali za četiri milijarde kuna. Naime, Mariću će za 2020. trebati oko osam milijardi kuna za kamate, a 2015. godine samo za kamate valjalo je potrošiti 12 milijardi kuna u godinu dana. Iako smo dobar dio obveznica s kamatom većom od šest posto već refinancirali tijekom posljednjih nekoliko godina, ostalo je još osam obveznica s kamatom većom od pet posto i stizat će nam na naplatu sve do 2024. godine. To je sve cijena dugotrajne krize i činjenice da u tim godinama nismo smanjivali javni sektor, već je država nastavila trošiti kao da ekonomija nije izgubila 12 posto gospodarskih aktivnosti. Stoga se te brojke mogu vidjeti i kao upozorenje na ono što se može dogoditi za neke nove krize. Ipak, uspjeli smo uravnotežiti svoje javne financije pa se u tekućoj godini i u 2020. godini planira blagi suficit opće države, a ona uključuje izvanproračunske korisnike
20 milijardi kuna
veći je državni proračun nego što je bio onaj iz 2008. godine
174,8 milijardi kuna
potrošit će država kroz državni proračun i proračun HZZO-a u kojem se evidentira zdravstvo
i lokalnu državu. Državni proračun i ove će kao i 2020. godine biti u minusu. Tako se u tekućoj godini očekuje manjak proračuna od 1,2 milijardu kuna, a iduće godine duplo više. I državni proračun, ako se nastavi projicirani rast gospodarstva trebao bi biti u plusu za tri godine. Tada bi javni dug mogao pasti na oko 60 posto BDP-a.
Velika očekivanja od PDV-a
Kad se pogleda struktura proračuna za iduću godinu vidljivo je da država puno očekuje od PDV-a od kojeg bi se trebalo prikupiti 56 milijardi kuna, čime se i službeno potvrđuje da je to najizdašniji prihod proračuna. Bi bi taj prihod i veći da nije smanjen PDV u ugostiteljstvu i turizmu. Time je država ostala bez otprilike 700 milijuna kuna godišnjih prihoda. PDV se u pravilu na kraju godine rebalansira na gore pa je moguće očekivati da će se od kupnji građana i turista u državnu kasu sliti i više novca. Već je najavljeno da će se kroz uredbu dizati trošarine na cigarete, a vjerojatno i na pića s visokim udjelom šećera, a to je država već ukalkulirala tako da računa na 16,6 milijardi kuna prihoda od svih trošarina, odnosno za oko 400 milijuna kuna više nego u ovoj godini. Nastavak zapošljavanja i rast plaća donijet će veće doprinose pa Vlada računa da će se u proračun sliti milijarda kuna veći prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje. Kako smo već napomenuli masa za isplatu mirovina i masa za plaće čine najveći dio ukupnih rashoda proračuna, a kada im se pridruže i rashodi vezani za EU projekte samo te tri stavke nose 93 milijarde kuna. Masa plaća u odnosu na tekuću godinu, što zbog povišica, što uslijed primjene uvećanja za minuli rad narast će 1,7 milijardu kuna. Mirovine će rasti sukladno indeksaciji u tekućoj godini, a zajedno sa socijalnim transferima koštat će 53 milijarde kuna u 2021. godini, odnosno gotovo 55 milijardi kuna godinu kasnije. Razdoblje “debelih krava” u kojem smo i dalje valjalo bi iskoristiti za reforme koje bi donijele rasterećenje gospodarstvu prenapregnutom visokim potrebama države za trošenjem. Država jest skresala ulaganja i materijalne rashode, ali je zaista došlo vrijeme i za rezanje mase plaća zaposlenika.