Zvali su ga legendom Velebita, postao je simbol planine koju je znao u dušu
Prpa je u nastambi na planini, daleko od civilizacije živio dugi niz godina. Podigao je i planinarski dom u kojem je bio domar. Istraživao je okoliš te je bio poput hodajuće enciklopedije
Vlado Prpić Prpa, geolog i jedan od najvećih poznavatelja Velebita, planine na kojoj je živio posljednjih nekoliko godina, preminuo je u 75. godini. Njegovo beživotno tijelo jučer ujutro pronašli su članovi Hrvatske gorske službe spašavanja Gospić kilometar i pol od nastambe na Velebitu u kojoj je godinama živio daleko od civilizacije.
– Krenuli smo u potragu na poziv obitelji jer im se Vlado neko vrijeme nije javio. S obzirom na to da je bio zaljubljenik u Velebit, znalo se događati da po nekoliko dana ode u obilazak planine, no ovoga je puta bila riječ o nešto duljem izbivanju što je zabrinulo njegovu obitelj. Odmah smo se po dojavi uputili u planine i pronašli preminuloga – kazao nam je Josip Brozičević, pročelnik HGSS-a Gospić. Prpić se već neko vrijeme borio sa zloćudnom bolesti, zbog čega je teško i hodao, pa su vjerojatno zdravstveni problemi koji su ga snašli na njegovom posljednjem planinarenju po voljenom Velebitu bili presudni da se nije uspio vratiti u svoju nastambu.
Vlado Prpić Prpa zbog svoje je predanosti u istraživanju Velebita na kojem se rodio i kamo se, nakon života u Zagrebu, vratio, imao puno nadimaka; čovjek s planine, gorštak s Baških Oštarija, legenda Velebita, a svi su govorili o njegovoj velikoj strasti – proučavanju planine i života u njoj. Bio je gotovo poput enciklopedije iz koje se moglo saznati sve o životu na planini; o velebitskim putevima, biljkama, životinjama. Pratio je i promjene vremena, mjerio visinu snijega. Prpić je utemeljio i planinarsko društvo Prpa, a potom podignuo i planinarski dom, zapravo naselje od nekoliko bungalova koje je uredio na rubu oštarijskog polja gdje je bio domar.
– Dugo sam na Velebitu i znam sve kutke, sva sela, sve sam prošao i bez lažne skromnosti mogu reći da će teško ikad itko ovo prijeći. Prehodao sam sve uz obalu, sve doline, vrhove, putove, sela, gotovo sve biljke sam pronašao, snimio, zanimali su me nastanak i geologija planine. Sakupio sam puno iskustava, puno toga napisao. Objavljivali su moje tekstove u časopisu Priroda, imao sam svoju stranicu Flora Velebitica – pričao je svojedobno • Vlado Prpić u medijima.
U Austriji je jučer stupio na snagu zakon prema kojem je pušenje zabranjeno u svim barovima, kafićima i restoranima. Zakon, koji uključuje i nargile i elektroničke cigarete, predviđa kazne do tisuću eura za pušače, a do deset tisuća eura za vlasnike prostora.
U toj zemlji inače puši 24 posto stanovnika iznad 15 godina, što je više od europskog prosjeka (18 posto) i pri samom je vrhu među zemljama Starog kontinenta. Važno je dodati da iznadprosječan broj pušača ima i Hrvatska. U Austriji su također cigarete jeftinije nego u nekim drugim zemljama, poput primjerice Francuske. Među stanovništvom u razvijenim zemljama OECD-a, austrijske su žene broj jedan po postotku pušača (22 posto ih puši svakog dana). Zanimljivo, u Austriji su mjere vlade protiv pušenja krenule kasnije nego u nekim drugim europskim zemljama, a dio razloga pripisuje se poziciji jakog državnog monopolista u proizvodnji cigareta Austria Tabaka koji je privatiziran tek 1997. godine. Brojni se ugostitelji ipak žale da će ih ovaj zakon jednostavno
• uništiti.
BINGO/43. kolo