Predsjednica će moći pomilovati samo na prijedlog povjerenstva na čijem je čelu ministar pravosuđa

ODBAČEN JE PRIJEDLOG SABORSKOG ODBORA ZA PRAVOSUĐE DA PREDSJEDNIK DRŽAVE PRIJE ODLUKE O POMILOVANJU OD MINISTRA MOŽE ZATRAŽITI DODATNA OBJAŠNJENJA

Vlada je Saboru poslala konačni prijedlog Zakona o pomilovanju, koji će značajno ograničiti ovlasti u pomilovanju predsjednice Republike. Iako je riječ o ovlasti koju Ustav daje isključivo predsjedniku, odnosno predsjednici RH, ona će osuđenike ubuduće moći pomilovati isključivo na prijedlog sedmeročlanog povjerenstva na čelu kojeg je ministar pravosuđa. Uz njega, u Povjerenstvu će biti šest istaknutih stručnjaka, dva pravnika te po jedan stručnjak s područja medicine, psihologije, sociologije i defektologije. U konačnom tekstu precizirano je da će članove povjerenstva na četverogodišnji mandat, umjesto diskrecijskom odlukom, ministar imenovati na temelju javnog poziva. Precizirane su i odredbe o postupanju Ministarstva nakon zaprimanja molbe za pomilovanje. Ministarstvo je, po prvom tekstu, o zahtjevu trebalo obavijestiti kaznionicu ili zatvor, sud koji je izrekao presudu prvog stupnja, suca izvršenja i probacijski ured te zatražiti od njih podatke relevantne za sastavljanje izvješća o molbi. U konačnom tekstu Vlada se dosjetila da bi o zahtjevu trebala obavijestiti i predsjednika, odnosno predsjednicu RH pa je i ta obveza dodana u tekst.

Odbačen je prijedlog saborskog Odbora za pravosuđe da predsjednik države prije odluke o pomilovanju od ministra može zatražiti dodatna objašnjenja. Vlada je procijenila da je to nepotrebno jer će predsjednik prije odlučivanja na raspolaganju imati svu potrebnu dokumentaciju, uključujući i izvješće Povjerenstva za pomilovanja. Odbijeni su i prijedlozi SDP-a za uključivanjem predsjednika države u rad Povjerenstva, što je Vlada smatra kršenjem načela trodiobe vlasti. Nisu prošli ni prijedlozi kojima je Arsen Bauk (SDP) pokušao zadržati postojeće predsjedničke ovlasti u pomilovanju, odnosno da se zadrži komisija za pomilovanja u Uredu Predsjednika. Odbijen je i Baukov prijedlog da ranija osuđivanost i u slučaju pomilovanja prijevremenom rehabilitacijom ostaje zapreka za kandidiranje na izborima. Suprotnu intenciju od Baukovih imali su prijedlozi HDZ-ova Steve Culeja, koji je predlagao potpuno ukidanje instituta pomilovanja ili onemogućavanje pomilovanja za najteža kaznena djela. Vlada je odgovorila da je riječ o ustavnom prerogativu predsjednika države, zbog čega pomilovanje nije moguće ni ukinuti ni ograničiti zakonom, nego jedino izmjenom Ustava.

Jednako su prošli i prijedlozi Kluba Nezavisne liste mladih po kojima bi odluke Povjerenstva za pomilovanja bile javne, pri čemu se Vlada pozvala na propise o zaštiti osobnih podataka. Obijen im je i prijedlog da se Povjerenstvo za pomilovanja ustroji u okviru Hrvatskoga sabora, uz obrazloženje da bi to bilo kršenje trodiobe vlasti, iako nije posve jasno zbog čega se, istom logikom, kršenjem tog načela ne bi smatralo i Povjerenstvo pri Ministarstvu pravosuđa, koje također nije tijelo Predsjednika,

• nego Vlade RH.