Apis će pod ‘državnim oblakom’ objediniti 300 tijela javne uprave
je Ministarstvo Gradu naredilo, u samom se dokumentu ništa ključno nije promijenilo. Da će GUP sigurno na Skupštinu već ovog mjeseca uvjerena je i oporba, a SDP-ov Gordan Maras jučer je kazao kako je on “ziher” da je ministar Štromar već donio odluku o planu, i to onakvu kakvu priželjkuje Bandić.
– Kažem to s obzirom na njegovu izjavu da se od njega ne očekuje previše jer je samo tehnička osoba te da bi, da je u Skupštini, glasao protiv, ali kako nije, onda to neće moći učiniti – rekao je Maras pa dodao da gradski SDP ocjenjuje GUP neprihvatljivim jer pogoduje interesima nekolicine investitora, a Zagrepčani će izgubiti jako velik dio zelene površine. Upravo je GUP, a ne projekti, kaže predsjednik zagrebačkog SDP-a, pravi razlog Plenkovićeva i Bandićeva sastanka.
– Bandić će podržati Plenkovića u Saboru, Plenković Bandića u Skupštini – kazao je Maras, dok i Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a smatra da gradonačelnik “drži štangu” premijeru u Saboru, a HDZ je njemu partner u Gradu Zagrebu za sve što zatreba. Kako kaže predsjednica GLAS-a, pričalo se o projektima kao što je Jarunski most, a ne postoji ni onaj prometnog spajanja zračne luke s centrom
• grada. Apis 90 posto poslova radi za državu i nije nam strateški interes da u Apisu imamo polovicu vlasništva, kaže Mirka Jozić iz Grada Zagreba Grad Zagreb dogovorio se s Vladom o prodaji svojih 49 posto Apisa za 137 milijuna kuna, a cijela tvrtka procijenjena je na 280 milijuna kuna. Potvrdila nam je to jučer Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo Grada Zagreba. Transakcija bi trebala biti realizirana vrlo brzo. Grad Zagreb, dodala je Jozić, nema interes zadržati svoj udio u Apisu jer nema “direktnu korist ni novčanih tokova” u toj tvrtki.
“Vladi će biti lakše sa 100 posto”
– Apis 90 posto poslova radi za državu, mi ćemo nastaviti suradnju, ali nemamo strateški interes da u Apisu imamo polovicu vlasništva – rekla nam je M. Jozić. Država će, nastavila je, kao stopostotni vlasnik lakše upravljati Apisom, a na naše pitanje što će to državi biti lakše kad već ima kontrolni paket od 51 posto dionica, Jozić je odgovorila kako Grad Zagreb ima svoje predstavnike u Nadzornom odboru i kako bi mogao “komplicirati, ali to se ipak ne događa”. – Ministarstvo državne imovine, preko vanjskih suradnika, napravilo je procjenu vrijednosti Apisa, nama je cijena od 137 milijuna kuna u redu, a kako je riječ o Vladi, nismo htjeli pregovarati o većem iznosu. Dokumentacija je gotovo spremna, prodaja će ići vrlo brzo – rekla je pročelnica Jozić. Iako je još Vlada Zorana Milanovića planirala otkupiti Apis 2015. godine, tek će Plenkovićeva Vlada ići u tu transakciju, očito i zato što je Bandić HDZ-ov partner u parlamentarnoj većini.
Iako se Apis uvijek veže za obradu izbornih rezultata i provjeru referendumskih potpisa, ta tvrtka najveći dio poslova ipak radi za Poreznu i Carinsku upravu. Za državu Apis radi 91 posto poslova, a za Grad Zagreb samo osam posto.
– Promjena vlasničkog udjela na samo poslovanje APIS IT-a neće imati utjecaja. Činjenica da bismo time postali tvrtka u isključivom vlasništvu države također nije neuobičajena: u brojnim europskim zemljama IT kompanije koje se brinu o temeljnim registrima, maticama i kritičnim informacijskim sustavima i procesima u državi također su u državnom vlasništvu. To su, primjerice, BRZ u Austriji, DVZ u Njemačkoj ili Insiel u Italiji – rekli su nam u Apisu. Dodali su da je važno naglasiti kako se kroz medije već godinama provlači pogrešna teza o tome da APIS IT broji glasove, što je apsolutno netočno.
– To je zadatak biračkih odbora koji na svakom biračkom mjestu nakon brojenja glasova o tome sastavljaju pisane zapisnike. Nakon što birački odbori odrade svoj posao i zaključe zapisnik, radi se na unosu rezultata u aplikaciju, i to na više lokacija – rekli su u Apisu. Iduće godine Apis će se usredotočiti na projekt Centra dijeljenih usluga i IT koordinacije predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU.
AKO GRAD U ROKU OD ŠEST MJESECI NE PRIPREMI ZEMLJIŠTE ZA “MANHATTAN”, ARAPI MOGU RASKINUTI UGOVOR
Objedinit će i 2000 institucija
– CDU ili tzv. državni oblak (cloud) po opsegu i vrijednosti jedan je od najvećih projekata državne uprave, a njime će se povezati institucije državne uprave komunikacijski i informacijski (od elektroničke pošte do sustava knjigovodstva i nabave).
Na projektu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, APIS IT-u povjerena je uloga IT koordinatora, što podrazumijeva razvoj platforme preko koje će se upravljati organizacijom brojnih događanja vezanih uz predsjedanje, pozivati sudionike, osigurati dostupnost kompletne dokumentacije... Uspostavom Centra dijeljenih usluga APIS IT će u suradnji s Ministarstvom uprave do 2023. godine pod tzv. državnim cloudom objediniti 300 tijela javne uprave. Na dulji rok, koji izlazi iz vremenskog okvira predviđenog tim velikim EU projektom, potencijalno je riječ o više od 2000 institucija – rekli
• su u Apisu.