Trebaju li na izborima glasati i mlađi od 18 godina
Širenje prava na glasanje
Treba li se starijim maloljetnicima pružiti prilika da participiraju u demokratskim procesima u Hrvatskoj? Pita li se saborske zastupnike Marina Škibolu, Antu Pranića i Tomislava Panenića, dvojbe nema, na izbore bi trebali izići i mladi s navršenih 16 godina. Zasad, samo na one lokalne, jer Ustav nalaže da parlamentarnim, predsjedničkim i euroizborima mogu pristupiti samo punoljetni građani. Zakonskim izmjenama trojica saborskih zastupnika žele doprinijeti jačem uključivanju mladih ljudi u postupke donošenja odluka, a pogotovo onih koje se izravno odnose na kvalitetu života. Svjedoci smo, kažu, političke apatije među širom populacijom, a posebice među mladima koje žele potaknuti da važnost svoga glasa testiraju u lokalnim zajednicama, pritom se pozivajući na rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kojom se zemlje članice pozivaju da ispitaju mogućnost smanjenja starosne granice za glasanje na 16 godina. Otprilike, riječ je o 100.000 mladih hrvatskih građana između 16 i 18 godina, koji bi tako aktivno sudjelovali u političkom životu zemlje.
Prevagnuli glasovi mladih
A taj broj nije zanemariv. Primjera radi, tijekom predsjedničkih izbora u Austriji 2016. znatan udio u pobjedi umjerenog, “zelenog” kandidata Van der Bellena nad krajnje desnim Hoferom iz Slobodarske stranke imali su upravo glasovi mladih birača. Naime, Austrija je 2007. postala prva europska zemlja koja je usvojila pravo glasa sa 16 godina za sve općinske, regionalne i nacionalne izbore. Ovakav put slijedile su Malta i Grčka u kojima mlađi od 18 godina sudjeluju na svim izborima, a na lokalnim razinama to pravo mladi imaju u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji. Međutim, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u više je navrata upozoravala da za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u području njihovih autentičnih potreba i prava koje razumiju.
– Pritom trebaju biti slobodna od pritisaka i prisile, informirana o svrsi takvoga sudjelovanja, zaštićena od manipuliranja, iskorištavanja i negativnih reakcija na izneseno mišljenje, što često uključuje i zaštitu njihove
ZA STVARNU AKTIVNU PARTICIPACIJU U DRUŠTVU DJECI VALJA OSIGURATI I POTREBNA ZNANJA I PODRŠKU
privatnosti – kazala je. Uistinu, jesu li mladi spremni za izlazak na izbore, pitali smo njezinu suradnicu Lanu Miličević, članicu Mreže mladih savjetnika dječje pravobraniteljice (MMS).
– Iako su mladi u povijesti zapamćeni kao krila mnogih revolucija, ipak nije bila riječ o 16-godišnjacima. Ne razvijamo se svi jednako, ali sa 16 godina djeca su još upravo to – djeca. I to trebaju biti. Ali djeca međusobno razgovaraju pa bi i djeca s glasačkim pravom razgovarala o izborima i vjerojatno se dogovorila da na glasačke listiće upisuju aktualne memeove, u najboljem slučaju. Njima to ide na štetu jer od samog početka glasanje makar nesvjesno trivijaliziraju, a na razini države štetno je jer smanjuje pouzdanost ionako već očajnog aparata. Ipak govorimo o nekoliko desetaka tisuća ljudi za koje je opravdano pretpostaviti da srljaju u nepoznato. Mladi tu građansku dužnost mogu početi shvaćati olako, a moglo bi biti i utjecaja, tipa: “Mali, što ti znaš, odi glasaj za naše” – upozorava naša mlada sugovornica, studentica računarstva, koju od punoljetnosti dijeli tek 15ak dana. Napominje da je riječ o njezinu osobnom stavu, a ne MMS-a, i potom podsjeća da ima