Izvoznici stali iza eura jer su iscrpljeni pričom o tečaju i žele stabilnost
Na 18. međunarodnoj konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj o poticanju izvoza poseban je fokus stavljen na efekte uvođenja eura na hrvatski izvoz i domaće tvrtke koje su u tom sektoru
Kad bi se pitalo Sibila Svilana, šefa slovenske razvojne banke Hrvatska bi svakako trebala organizirati referendum o uvođenju eura kao što je to učinila Slovenija. U tom procesu, veli Svilan, bitan je legitimitet, a bitno je i da euro bude prihvaćen kod stanovništva, jer se kasnije događa manje nesporazuma, rekao je slovenski bankar koji je u vrijeme uvođenja eura u Sloveniji bio visokopozicionirani dužnosnik ministarstva financija.
Euro je bio u središtu rasprave HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza koja se održava u Šibeniku.
– Svako uvođenje eura jedinstveno je, nije isto činiti to danas, 2002. ili 2008. – istaknuo je Svilan. Upozorio je da je i u Sloveniji i u Njemačkoj uvođenje eura izazvalo recesiju, koja je mogla biti posljedica pada standarda uslijed zaokruživanja i povećanje cijena.
– Cijene su rasle i u Njemačko i u Sloveniji i to je činjenica – kazao je Svilan i dodao da je u ono vrijeme euro ipak bio najbolja opcija za Sloveniju. Je li najbolja za Hrvatsku prepustio je domaćinima da odluče i rasprave, no Svilan upozorava da je ravnotežni tečaj, po kojemu će se kuna mijenjati za euro, stvar političkih pregovora i dogovora sa svakom od 19 država članica.
– Mi smo znali da neće biti jednostavno. Paritet nije samo stvar Hrvatske nego i svih drugih, postojat će velike razlike. Velike zemlje prave te paritete za sebe. Naš je paritet bio tako određen da nam je konkurentnost pala. Ako nemate stabilnu makroekonomsku situaciju, ako ne budete imali reforme bit ćete u težoj situaciji nego što je Slovenija bila – istaknuo je Svilan.
Zanimljiva rasprava
Odgovorila mu je zamjenica guvernera Sandra Švaljek koja je kazala da ne može reći po kom će se tečaju mijenjati kuna za euro, niti kada će to biti, ali bit će to tečaj koji neće nikoga iznenaditi.
– Uzet će se u obzir prosječni tečaj kune i eura u dugom razdoblju – istaknula je Sandra Švaljek.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da ne želi govoriti o rokovima za euro. Moguće je da se to dogodi 2023., ali to su spekulacije.
– Ispred nas je ispunjavanje mjera za koje smo se obvezali. U vrijeme kad je Slovačka ulazila u europski tečajni mehanizam članice se pozivalo da dođu, sad se mora kucati na vrata i čekati da se ta vrata otvore – kazao je Marić u zanimljivoj raspravi koju je za
grijao i prvi čovjek Končara i izvoznika Darinko Bago koji je kazao da su izvoznici stali iza eura jer su iscrpljeni s domaćom pričom o tečaju te žele neku stabilnost. No, on nije zadovoljan djelovanjem i postupcima središnje banke koja nije učinila sve što je mogla i trebala, a Bago je kazao da se i sada u Hrvatskoj o euru govori jednostrano, te je uvjeren da će se s eurom dogoditi isto što i s frankom.
Sandra Švaljek replicirala je Bagi da je hrvatski financijski sustav stabilan, a pozvala se i na raspoloženje građana čije vlade ne žele euro, primjerice Mađara, gdje je dvije trećine građana za uvođenje eura.
Ekonomista Goran Šaravanja također je branio Hrvatsku narodnu banku i rekao da nije točno kako se držao po strani jer bi
HABOR JE U 2018. GODINI PLASIRAO 8,4 MILIJARDE KUNA KREDITA ZA 2640 PROJEKATA
danas tečaj bio ispod 7 kuna za euro, da nije bilo središnje banke koja je intervenirala.
– Što se bolje pripremimo pozitivne koristi će biti veće. Put do eura neće biti ni kratak ni jednostavan i ne može ga se gledati iz prizme jednog indikatora – zaključio je ministar financija Marić.
Bespovratna dva mil. eura
Tamara Perko, predsjednica uprave HBOR-a kazala je da je razvojna banka povećala vrijednost izvoznih projekata za 23 posto, osiguranje izvoza 55 posto te je upeterostručila korištenje sredstava iz EU fondova.
Početkom iduće godine aktivirat će se novi program Elena koji će osigurati dva milijuna eura bespovratnih sredstava za izradu potrebne dokumentacije
KORIŠTENJE EU FONDOVA PROŠLE JE GODINE RASLO 420% NA 860 MILIJUNA KUNA
za projekte koji bi se financirali europskim sredstvima. Tamar Perko navodi da HBOR-ovi krediti za investicije nose samo 1,3 posto kamate dok se izvozni projekti kreditiraju s kamatom od 1,75 posto. Lani je razvojna banka podržala 2640 projekata kojima je plasirala 8,4 milijarde kuna kredita.
Ministar financija Zdravko Marić u svom je obraćanju kazao da je zadovoljan proračunom koji je ovaj tjedan poslao u Sabor, a kao poseban uspjeh spomenuo je činjenicu da smo uspjeli ‘ubaciti u glave’ da se odgovorno nosimo s rashodima. Shvaćamo da ne smijemo probijati limite koje smo odredili. Marić je upozorio na visoko uvoznu ovisnost, koja se možda u recesiji nije vidjela tako snažno kao danas.