Zbog nejednakosti, bijede, pohlepe... ulicama se valja globalni gnjev

Zajednička nit u naizgled nepovezivim kontekstima koji su na noge digli milijune ljudi širom svijeta zapravo je frustracija vladajućim klasama koje se smatra nekompetentnima

Tri desetljeća nakon pada komunizma u Europi u gradovima na četiri kontinenta širi se revolt koji pothranjuje strahovanja da bi eru relativnog mira mogla okončati globalna revolucija. Od Latinske Amerike preko Europe do Bliskog istoka i Hong Konga, milijuni ljudi u ovom su trenutku na ulicama da bi iskazali, ali i iskalili svoj gnjev zbog razarajućih razlika između bogatih i siromašnih, rastućih troškova života i indiferentne, bezbrižne vladajuće elite. Alarm su dodatno raširili znakovi da bi svijet mogao skliznuti u recesiju nakon gotovo desetljeća obnovljenog rasta.

Osjećaj kaosa

Izvori općenarodnog gnjeva, ondje gdje se manifestirao, različiti su i lokalni. U Santiagu u Čileu, gdje je najmanje osamnaest ljudi stradalo u prosvjedima, okidač je bio rast cijena karata za metro. U Barceloni je to bilo produljenje dugogodišnjih zatvorskih kazni političkim separatistima. U Bejrutu je revolt krenuo kad je vlada odlučila nametnuti porez na WhatsApp pozive. U Hong Kongu iskru demonstracija zapalio je prijedlog zakona o izručenjima kineskim vlastima. Prosvjedi su se protegli na punih pet mjeseci. U međuvremenu su povučeni i libanonski zakon i taj prijedlog u Hong Kongu, ali prosvjedi su nastavljeni. Zajednička nit u naizgled nepovezivim kontekstima zapravo je frustracija vladajućim klasama koje se smatra nekompetentnima, ali tu je i izrazita ekonomska nejednakost između društvenih slojeva, što daje vrlo potentan zapaljiv miks na turbopogon u vidu moći interneta i društvenih mreža.

Ljudi koji u ovom trenutku protestiraju širom svijeta najčešće su mladi, urbani i školovani, a zajedničko im je da njihovim pokretima manjka strukture i vodstva. Za razliku od nedavnih narodnih ustanaka protiv represije, poput Arapskog proljeća iz 2011., većina novostvorenog revolta valja se bogatim gradovima.

Čile je najzdravija latinskoamerička ekonomija, mada su primanja unutar države poprilično neravnomjerna. Pariz, koji je ranije ove godine u pobuni žutih prsluka protiv predsjednika Macrona pogodio val nasilja, sinonim je luksuza, a za demonstrante iz provincije i omraženi simbol francuske nejednakosti. London kao rodni grad globalnog pokreta Extinction Rebellion (pobuna protiv izumiranja) financijsko je središte Europe.

“Svijet se kreće brže nego prije, a mi svjedočimo globalizaciji revolta. Posljednjih već 15 do 20 godina raste osjećaj kaosa i dezorganizacije na svjetskoj sceni.”, komentirao je za londonski Times Didier Billion, voditelj Pariškog instituta međunarodnih i strateških odnosa dodavši: “Rast nacionalističkih i autoritarnih lidera u Europi, SAD-u, Rusiji i Turskoj samo je dio trenda.”

Slično razmišlja i Vali Nasri, bivši dekan Johna Hopkinsa, škole viših međunarodnih studija u Washingtonu.

“U ovim se protestima samo zrcali ono što se događa u SAD-u. Populiste i antimigracijsku politimladen.miletic @vecernji.net