U uvali Palmižana 1800 umjetničkih djela koje posuđuju muzeji
Planovi su joj se promijenili nakon fatalnog susreta s čovjekom koji će kasnije postati njen suprug. Toto Meneghello bio je, kaže gospođa Dagmar, naočit, karizmatičan i neustrašivi borac. No užasavao ju je otok daleko izvan civiliziranog svijeta. Otok na koji su Meneghellovi stigli iz Venecije krajem 18. stoljeća, a Toto ga nikako nije želio napustiti.
– Jasno mi je rekao: ako želiš mene, moraš uzeti i otok, pa sam otok i prihvatila, iako to nisam htjela. Tijekom godina prihvatila sam i muževljev san o oplemenjivanju njegova doma i pretvorila ga u svoj. To je bila jedina opcija – ističe Dagmar Meneghello. Otišla je stoga iz Zagreba, a da se ne bi osjećala izoliranom, odlučila je Zagreb, a i ostatak svijeta dovesti k sebi. Odnosno, učinila je to tako da je svoj dom otvorila za hrvatske i strane umjetnike, slikare, kipare, pisce, pjesnike i ostale kreativce pa je Palmižana tijekom pola stoljeća, koliko gospođa Dagmar ondje živi, postala meka i njihovo okupljalište u kojem su stvarali. Njezino oplemenjivanje enklave daleko od civilizacije rezultiralo je stvaranjem jednog od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova, zbog čega je na nedavnom Zagreb Tour Film Festivalu u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba i Balduči filma dobila nagradu za životno djelo “Promocija turizma – stil života”.
Tu se kupala i Jodie Foster
– Moju strasnu potrebu da odsjaj zagrebačke kulture prenesem izvan metropole, u mom slučaju u Palmižanu pa onda dalje u svijet, prepoznala je direktorica TZ-a Martina Bienenfeld – govori Dagmar. Ta ambasadorica kulturnog turizma tu je tradiciju na Klementu nastavila od profesora Eugena Meneghella i njegove supruge Jacomine koji su tu granu turizma među prvima u zemlji počeli promicati 1906. godine. Profesor je to činio tako što je zasadio svjetski poznati botanički vrt, koji je novim egzotičnim biljkama, palmama i čikašima kasnije nadopunio Dagmarin sin Eugen Toto. Da bi ga stvorio, profesor je usko surađivao s najstarijim botaničkim vrtom u Padovi, a njegovi đaci iz nautičke akademije u Dubrovniku donosili su mu i kaktuse te druge egzote iz cijelog svijeta. Profesorova supruga Jacomina na svom je pijaninu, pak, priređivala večeri klasične glazbe. Iz 1906. godine je i restoran, koji je Dagmarin muž Toto ponovno pokrenuo 1945. godine, a koji i danas radi. Prostor služi kao svojevrsna galerija, prepuna slika