Tusk: Ostavljam Europsku uniju u dobrim rukama
Uvod u predsjedanje U Zagrebu će se Donald Tusk oprostiti od funkcije predsjednika Europskog vijeća i biti izabran za predsjednika Europske pučke stranke
– Ostavljam Europsku uniju u dobrim rukama – poručio je jučer u Zagrebu nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem predsjednik Europskog vijeća na odlasku Donald Tusk.
Za svoj je oproštajni posjet s funkcijom koju je obnašao pet godina odabrao Hrvatsku, i to ne slučajno. Ne samo zato što će danas na izbornom kongresu Europske pučke stranke (EPP) biti izabran za predsjednika te najjače europske grupacije, niti samo zato što mu je – kako sam kaže – Rijeka omiljeni grad te je sretan što će sljedeće godine biti prijestolnica kulture, već i zato što je u njegovim mandatima, prvo kao premijera Poljske, onda kao predsjednika Europskog vijeća, Hrvatsku podržavao i politički, ali i simbolično – 2011. donio je Hrvatskoj pristupni ugovor s EU, a za posjeta 2017. održao je govor u Saboru na hrvatskom jeziku u povodu obilježavanja priznanja Hrvatske. Tuskova izjava kako ostavlja EU u dobrim rukama dolazi nakon što je s Plenkovićem razgovarao o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU početkom sljedeće godine, u kritičnom i izazovnom periodu za Uniji.
Borba za proširenje
– Brexit se može dogoditi u vašem mandatu, tu su i pitanja proširenja i zapadnog Balkana. Duboko vjerujem da ćete učiniti sve što možete kako biste obnovili jedinstvo o proširenju Europske unije – istaknuo je Tusk, apostrofirajući summit u svibnju u Zagrebu o zapadnom Balkanu. U periodu tranzicije između stare garniture u Bruxellesu, Hrvatska će se, osim Brexita, morati baviti, po Plenkoviću, i krucijalnim problemom, proračunom.
– Nastojat ćemo postići dogovor što prije, i to takav koji će zadovoljavati i neto platitelje i neto korisnike europskog proračuna – istaknuo je, dok je o proširenju ponovio hrvatski stav kako smatra da bi bilo dobro za Sjevernu Makedoniju i Albaniju da pregovori otpočnu.
Zapadni Balkan jedna je od tema kongresa EPP-a u Zagrebu, kojom će se baviti poseban panel. U nacrtu rezolucije koja se jučer brusila na sastancima predsjedništva EPP-a i na političkoj skupštini, koje su nakon kritika prebačene iz Sabora u hotel Sheraton te na neformalnoj večeri za uzvanike u palači Dverce, a koju će usvojiti EPP, stoji kako podržavaju proces proširenja koji se temelji na ispunjavanje kriterija svake zemlje kandidatkinje te naglašavaju važnost integracije kao katalizatora reformi. Te riječi ipak neće čuti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija je stranka pridružena članica EPP-a, a koji je ipak odlučio ne doći u Zagreb.
Govoreći o Srbiji i nedolasku Vučića, posebno nakon Dana sjećanja na Vukovar, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman jučer je rekao kako “Hrvatska pruža ruku, ali se Srbija svakako mora vratiti u prošlost i uvidjeti pogreške koje je učinila kako bi se krenulo dalje”.
– Mi jesmo za dijalog, ali ne bilo kakav, nego onaj koji će iznjedriti rezultate – istaknuo je Grlić Radman.
Bez Vučića i Orbána
Tako ni Vučić, a ni Viktor Orbán, čija je stranka Fidesz suspendirana, neće biti među 2000 sudionika i velikog broja visokorangiranih dužnosnika koji su jučer stigli u glavni grad Hrvatske. Riječ je o događaju koji je na jednom mjestu okupio dosad najveći broj visokorangiranih dužnosnika, koji je stoga politički, logistički i sigurnosno jedan od najvećih u hrvatskoj povijesti sam po sebi, ali i kao uvod u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU. Među sudionicima su njemačka kancelarka Angela Merkel, novoizabrana šefica EK-a Ursula von der Leyen, bugarski premijer Bojko Borisov, s kojima će premijer Plenković održati bilateralne sastanke kojih će biti više od 25, potom irski premijer Leo Varadkar, te medijski zanimljivi Silvio Berlusconi, Vitalij Kličko i Julija Timošenko. Govore će, uz premijera i novog šefa pučana, održati i Angela Merkel, Von der Leyen i Kolinda Grabar-Kitarović, koja je istupila iz HDZ-a kad je postala predsjednica. Posebnu nagradu za zasluge dobit će Wolfgang Schäuble, njemački političar čija karijera traje više od 40 godina. Schäuble je predsjednik Bundestaga, vodio je pregovore za ujedinjenje Njemačke, preživio atentat i obnašao više ministarskih funkcija, ali je možda najpoznatiji kao ministar financija i glavni arhitekt politike štednje i zaštitnik eurozone.