Iz fondova EU povukli smo 1,5 milijardi kuna i razvili se u pravi turistički dragulj
GORAN PAUK Šibensko-kninski župan otkriva kako se ova županija izvukla iz krize i sad uz turizam razvija automobilsku i avioindustriju
S Goranom Paukom, županom Šibensko-kninske županije i predsjednikom Hrvatske zajednice županija, razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, brendiranju destinacije, rastu prerađivačke industrije, korištenju novca iz fondova EU i benefitima projekta Otvoreni proračun.
Iako Šibensko-kninska županija posljednjih godina bilježi rekordne turističke rezultate i ulaže u turističku ponudu i infrastrukturu, još je ispod prosjeka Dalmacije. Što je uzrok tome i je li moguće ostvariti još bolje brojke?
Uistinu se osjećaju udruženi i usmjereni napori da se županija kao turistička destinacija pozicionira i strukturira kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija. Radi se o izuzetno složenom i delikatnom procesu organiziranog razvijanja slike o destinaciji u svijesti potrošača, koja će se temeljiti na tom novostvorenom identitetu. Naše su ambicije fokusirane isključivo na kvalitetu proizvoda i usluga, koja će biti u stanju našim gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva te pozitivne i tople emocije. Upravo radimo na “menadžmentu reputacije” županije kao kvalitetne, boutique turističke destinacije, a za sada to radimo jako dobro. Intenzivno razvijamo turističke proizvode, osobito one koji doprinose produljenju turističke sezone, ali i podizanju vrijednosti destinacije. Ukratko, cilj nam je podizanje brojki, ali ne pod svaku cijenu i nauštrb kvalitete i pozitivnog brenda destinacije. Nedostaje nam još kvalitetnih smještajnih kapaciteta, osobito hotelskih. Samo rastom kapaciteta i dosezanjem broja kreveta ostalih dalmatinskih županija možemo se približiti njihovoj realizaciji u kontekstu broja noćenja i dolazaka. Zbog toga je iznimno važno da se kvalitetnim dijalogom između javnog i privatnog sektora potiču znatna ulaganja u hotelijerstvo i turističku infrastrukturu. Postojeća investicijsko-poslovna klima je ohrabrujuća i, vjerujem, rezultat pozitivnog imidža destinacije.
U kojim se ostalim gospodarskim djelatnostima ostvaruju dobri rezultati i gdje leži najveći potencijal?
Ulaganja u turizam išla su paralelno s ulaganjima u poljoprivredu i prerađivačku industriju koja je i danas najznačajnija gospodarska grana u Županiji. Iako smo proživjeli krizu u aluminijskoj industriji, bilježimo iskorak i u proizvodnji proizvoda namijenjenih automobilskoj i avioindustriji. Prostora za ulaganja imamo u sektoru turizma, prerađivačkoj industriji i u poljoprivredi kao i prehrambenoj industriji i IT sektoru. Raste broj zaposlenih kod poduzetnika; znatno rastu prihodi od prodaje poduzetnika… Samo u prerađivačkoj industriji poduzetnici su tijekom 2018., u odnosu na 2017. ostvarili 13,4% više prihoda. Najveću dobit prije oporezivanja u 2018. ostvarili su poduzetnici iz prerađivačke industrije.
Koliko je za razvoj turizma i gospodarstva važno povlačenje novca iz EU fondova? Kako Županija sudjeluje u tome?
Podatak da je u Šibensko-kninskoj županiji iz europskih fondova pristiglo oko 1,5 milijardi kuna dovoljno govori o važnosti povlačenja sredstava iz tih fondova. Županija, gradovi i općine, nacionalni parkovi i druge organizacije su od pretpristupnog razdoblja do danas u Šibensko-kninskoj županiji proveli čitavu lepezu projekata iz područja zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine, kojima se znatno doprinijelo turističkoj atraktivnosti i promociji destinacije te je cijela županija dobila predznak turističkog dragulja. Izdvojit ću važna ulaganja u fortifikacijski sustav čija je revitalizacija pridonijela turističkoj prepoznatljivosti županije na međunarodnom turističkom tržištu. Tu posebno ističem ulaganja u tvrđavu sv. Nikole koja je u srpnju 2017. upisana i na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Realizacija brojnih projekata tako je direktno utjecala na porast broja posjetitelja i noćenja te brendiranje regije u zemlji i inozemstvu. U sljedećem financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., očekuje se nastavak realizacije projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se potiče valorizacija kulturne i prirodne baštine. Po tom pitanju najznačajniji projekti koji će se provoditi u 2020. su posjetiteljski centar u Vodicama; obnova tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante, razvoj strukovnog obrazovanja u turizmu, obnova i turistička valorizacija tvrđave u Kninu, projekt uspostave gastrocentra i kulinarske akademije u Skradinu, projekti mobilnosti i povezivanja otoka i projekt razvoja otočnog centra u Murteru i drugi.
Možete li iz perspektive predsjednika Hrvatske zajednice županije reći koliko su ostale županije iskoristile novac EU?
Upravo su u Šibeniku u listopadu održani Dani regionalnoga razvoja i fondova EU na kojima se govorilo o projektima financiranim europskim novcem, koji su od ključnog značaja za razvoj svih naših županija. Sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja. Najviše ugovorenih projekata po glavi stanovnika imaju Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija, a svakako možemo izdvojiti nekoliko velikih projekata. Pelješki most, Arheološki park Vučedol, Muzej vučedolske kulture, Centar za napredne laserske tehnike – CALT, Opremanje dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija i mnogi drugi, najbolji su pokazatelj koliko je važno koristiti mogućnosti pružene članstvom u EU.
Jedan od najvažnijih projekata Hrvatske zajednice županija je Otvoreni proračun, aplikacija koja omogućuje svakome da se jednostavno informira o namjeni i trošenju proračunskih sredstava županija. Koji je cilj Otvorenog proračuna i postoje li povratne informacije s terena?
Projekt Otvoreni proračun na unificiran način predstavlja vizualizaciju županijskih proračuna po svim klasifikacijama. Županije su, prema istraživanju Instituta za javne financije, najtransparentnije među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a Otvoreni proračun prvi je put građanima omogućio uvid u financijsko poslovanje jedne razine samouprave vlasti, i to u stvarnom vremenu. S obzirom na to da smo ove godine za taj projekt dobili ProPR Globe Award, jedno od vodećih priznanja iz područja komunikacija za transparentnost rada u komuniciranju, vjerujem da je itekako prepoznata vrijednost projekta. Što se tiče informacija s terena, pratimo koliko građani koriste aplikaciju. U sljedećoj ćemo godini nastaviti nadograđivati projekt. Osim proračunskih podataka za analiziranje, cilj nam je građanima i kroz priču i kroz vizualizaciju pokazati kako se troši proračunski novac.
Jedan od najvećih problema je odlazak mladih iz zemlje. Što Šibensko-kninska županija čini da zadrži mlade?
U priobalnom dijelu županije nema znatnijeg odlaska mladih, rekao bih da se događaju migracije, a ne da mladi odlaze, jer dolaze mladi iz drugih krajeva i zemalja u našu županiju. Problem je ruralni dio županije koji je dobrim dijelom opustošen još 90-ih zbog rata. Upravo kroz ulaganja u turizam u ruralnim krajevima, raznim potporama i subvencijama u poljoprivredi nastojimo zadržati mlade obitelji u ruralnim krajevima.
Koji infrastrukturni projekti očekuju županiju u 2020.?
Izdvojio bih izgradnju sustava navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac. Vrijednost projekta je 80 milijuna kuna, a projekt će se u cijelosti financirati iz mjere Ruralnog razvoja. Na području obuhvata zasađeno je 1,2 milijuna trsova vinove loze i 6000 stabala maslina. Trenutačni korisnici koji su iskazali interes za navodnjavanje obrađuju 219 hektara, postoji mogućnost uvođenja novih
hektara.• korisnika na još 53