IMPERATIV KONZUMACIJE DOMAĆEG, PROVJERENOG I SIGURNOG SVINJSKOG MESA KONAČNO USPORIO UVOZ

SLJEDIVOST Samo je u zatvorenom lancu uzgoja, prodaje i prerade tovljenih svinja moguće pratiti sljedivost i garantirati visoku kvalitetu mesa i prerađevina u svim fazama procesa Najveći broj svinja u Hrvatskoj na preradu dolazi u PIK Vrbovec TRENDOVI PRE

S obzirom na činjenicu da je u 2018. prvi put u posljednjih deset godina trend uvoza svih vrsta mesa u Hrvatsku usporen, potrošači su očito prepoznali dugogodišnja ulaganja u kvalitetu i vrijednost domaćeg mesa i mesnih prerađevina i preokrenuli trendove. Zahtjev za domaćim, provjerenim, sigurnim proizvodima pouzdano hrvatskog podrijetla konačno je polučio rezultat.

Proizvodnja i prerada mesa vrlo je zahtjevna i ovisi o brojnim vanjskim čimbenicima, utjecajima i kretanjima na tržištu. Primjerice, tijekom cijele 2018. godine cijena svinja je bila niža od razine u 2017. godine, da bi se u prvom kvartalu 2019. godine dogodio globalni poremećaj uslijed kojeg su cijene nekih pozicija svinjskog mesa porasle i do 40 posto. Iako je u pravilu riječ o normalnim cikličnim pojavama, specifičnost ove promjene je značajan rast cijena u iznimno kratkom razdoblju.

Nestašica u Kini, porast potrošnje u Hrvatskoj

Prouzročila ga je nestašica sirovine u Kini, uslijed čega je za 30 posto povećan kineski uvoz mesa iz Europe što je rezultiralo naglim rastom cijena svinjetine, što, pak, ima pozitivan utjecaj na domaću proizvodnju i hrvatske farmere, a posljedično i na potrošnju koja je u razdoblju niskih cijena kontinuirana rasla. U prilog povećanju potrošnje ide i jačanje svijesti potrošača o važnosti porijekla, kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti prehrambenih namirnica, a svinjsko meso i prerađevine svakako ulaze u red temeljnih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Stoga i mogućnost utvrđivanja svake karike proizvodnog lanca te analize svih procesa unutar nje, postaje jedna od ključnih komparativnih prednosti proizvođača i prerađivača kod kupaca.

Recimo, zatvoreni lanac uzgoja, prodaje i prerade tovljenih svinja kakav, primjerice, ima Fortenova grupa, ilustrira kako je preko svih karika moguće pratiti sljedivost i garantirati visoku kvalitetu mesa i prerađevina.

Uslijed nedostatka vremena i užurbanog načina života, sve su zastupljenije convenience kategorije mesa. Prateći te trendove PIK stavlja naglasak na ključne grupe proizvoda, a to su svježe pakirano meso i naresci. Ponuda se prilagođava i kontinuirano nadopunjuje proizvodima koje karakterizira brza i jednostavna priprema i konzumacija.

Dodatno, novi trendovi prehrane traže autentičnost i kvalitetu, a to proizvode koji izlaze iz Belja poput kulena, slavonske slanine i kobasice od običnih svinja te od Crne slavonske svinje, dovodi visoko na kupovnu listu potrošača.

Lanac započinje u PIK Vinkovcima gdje se svinja uzgaja i raste do težine od 25 kg. Nakon toga se na tov šalje u jednu od 11 svinjogojskih farmi u Belju te farme u Vupiku i kod kooperanata. Potom tovljenik od minimalno 115 kg odlazi u PIK Vrbovec preradu u meso, mesne pripravke i mesne prerađevine za police Konzuma i ostalih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i inozemstvu. Važna osnova utvrđenja sljedivosti je označavanje životinja na farmama putem oznaka na uhu. Na temelju podataka iz tih oznaka dobivaju se podaci o podrijetlu mesa.

Druga dva važna temelja sljedivosti u svinjogojstvu Fortenova grupe su visokokvalitetni genetski materijal i prehrana. Genetski materijal se osigurava na nukleus farmi Brod Pustari kapaciteta 1400 krmača na kojoj se prate najnoviji svjetski trendovi u genetici, dok se stočna hrana iz vlastitih sirovina prilagođava specifičnim potrebama svake farme u sustavu i kod kooperanata. Naime, Belje ima dvije tvornice stočne hrane naslonjene na ratarsku sirovinsku bazu kompanije, a u njima se godišnje proizvede oko 300.000 tona stočne hrane koja se skladišti u četiri silosa čiji je ukupni kapacitet 170.000 tona. Ukupna proizvodnja u Fortenova grupi je oko 400.000 komada tovljenika od čega se na beljskim farmama proizvede više od 285 tisuća komada, a ostalo stiže iz tova u Vupiku. Na osnovu propisanih receptura, svakodnevno se priprema svježa hrana za potrebe hranidbe životinja na farmama, a obroci za određenu težinsku kategoriju balansiraju se na osnovu nutritivnih vrijednosti.

PIK Vrbovec najveći nositelj oznake „Meso hrvatskih farmi“

Najveći broj svinja u Hrvatskoj na preradu dolazi u PIK Vrbovec, lidera u proizvodnji crvenog mesa. Godišnje PIK preradi preko 350.000 svinja iz hrvatskog uzgoja, a osim iz sustava Fortenova grupe meso na preradu stiže s više od 100 farmi u Hrvatskoj s kojima PIK surađuje. Prije više od osam godina PIK je prvi među mesnim industrijama potpisao Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom pa je kompanija i najveći nositelj oznake „Meso hrvatskih farmi“na hrvatskom tržištu crvenog mesa. Na godišnjoj proizvodnji koja se u PIK-u kreće na razini 100.000 tona svježeg mesa i prerađevina kontinuirano se nadzire proizvodni proces od ovlaštenih veterinara koji su svakodnevno prisutni u PIK-u te se izvrši preko 80 kontrola državne veterinarske inspekcije. Uz to, obavi se 10.000 kemijskih analiza i 60.000 mikrobioloških analiza prije, tijekom i nakon procesa proizvodnje u vlastitom laboratoriju i oko 6.000 analiza u referentnim državnim laboratorijima.

U laboratoriju se mikrobiološki analizira meso od linije klanja do gotovih proizvoda, ali i svi sastojci koji su sastavni dio proizvoda ili dolaze u izravan doticaj s proizvodom - od začina, aditiva i ambalaže do higijene prostora, opreme, strojeva, alata, pribora, higijene radnika, radne odjeće, obuće i ruku, zraka i vode.