SPD kopirao Zelene, imat će dvoje lidera – muškarca i ženu
Uzdrmani socijaldemokrati 425 tisuća članova stranke koja je dio vlasti i do jučer je bila druga najjača opcija u Njemačkoj biraju svoje vodstvo Na ovim unutarstranačkim izborima nije samo riječ o biranju stranačkog vodstva, nego i o referendumu o ostanku
Oko 425 tisuća članova njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD) od jučer do 2. studenoga birat će novo vodstvo, a njihov izbor mogao bi utjecati i na sudbinu velike koalicije pod vodstvom Angele Merkel. Članovi najstarije njemačke stranke vodstvo prvi put biraju neposredno, poštom ili elektronskom poštom, a prvi put su se za vođenje stranke osim pojedinaca mogli kandidirati i parovi, u kojima je morala biti barem jedna žena. SPD je ovaj model preuzeo od Zelenih, stranke koja im je preotela dosta birača i koja ih je zbacila s drugog mjesta najpopularnijih njemačkih stranaka.
Strmoglavi pad rejtinga
Za vođenje SPD-a kandidiralo se šest parova, a kako u prvom krugu nijedan par nije dobio apsolutnu većinu, SPD-ovci u drugom krugu mogu birati između ministra financija Olafa Scholza i njegove sukandidatkinje Klare Geywitz, politologinje iz Brandenburga, koji su u prvom krugu dobili najviše glasova, i bivšeg financijskog ministra Sjeverne Rajne-Vestfalije Norberta Waltera-Borjansa i zastupnice Saskije Esken.
Birajući novo vodstvo članovi SPD-a neizravno odlučuju i o budućnosti velike CDU/CSU i SPD-a. Kandidatski par Scholz i Geywitz jasno je poručio da želi opstanak velike koalicije, dok je par Walter-Borjans i Esken skeptičniji, smatrajući da velika koalicija nema budućnosti. Zanimljivo je da je par Scholz/Geywitz u prednosti iako je stranačkom članstvu dosta velike koalicije, u koju je SPD u ovom stoljeću ušao triput - 2005., 2013. i 2017.. Zbog toga je stranka platila visoku cijenu. Rejting SPD-a u međuvremenu se strmoglavio. SPD je na izborima 1998. trijumfirao s 41 posto, a na zadnjim izborima stranka je doživjela povijesni poraz s 20,5 posto osvojenih glasova. Trenutačni rejting stranke je samo oko 15 posto, što je najniže u 130 godina. Na lanjskim europskim izborima stranka je osvojila samo 15,8 posto, nakon čega je odstupila kratkotrajna predsjednica Andrea Nahles, što je i dovelo do ovih izbora. Zato mnogi smatraju da se SPD, ako želi opstati, mora kadrovski i idejno obnoviti, a to će mu teško poći za rukom u velikoj koaliciji.
Koalicija sa Zelenima?
Stoga na ovim izborima nije samo riječ o biranju stranačkog vodstva, nego i o referendumu o ostanku SPD-a u velikoj koaliciji. A SPD-ovo napuštanje velike koalicije moglo bi označiti početak razdoblja političke nesigurnosti. Njemačka bi u tom slučaju mogla birati između prijevremenih izbora ili manjinske vlade. Nakon eventualnih izbora CDU/CSU i SPD možda više i ne bi imali većinu, pa bi se CDU/CSU mogao okrenuti Zelenima, što bi onda dodatno marginaliziralo SPD.
TIMOVA KANDIDATA
KLARA GEYWITZ I OLAF SCHOLZ
SASKIA ESKEN I NORBERT WALTERBORJANS ni drugi nisu postigli preveliko povjerenje oko svojih razmišljanja o britanskom gospodarstvu, a k tome i jedan i drugi zastupaju manje-više isto, investicije, no Corbyn bi rado i pod državne skute stavio poštu, željeznicu, energetiku zbog čega je došao pod udar i stranih gospodarskih komora, primjerice, žestoko ga je kritizirao njemački biznis. Ono gdje lider britanske ljevice može poentirati jest zdravstvo jer se brojkama da dokazati kako Johnson doista nema novca za 40 novih bolnica koje obećava, već samo za – šest. K tome, izbori se održavaju u zimu kada je potreba za medicinskim uslugama veća nego u drugim razdobljima, što pojačava interes javnosti, pa je Johnsonu samo nadati se da će dobro prodati priču o novim investicijama u taj sektor.