“Kao turisti smo disciplinirani, uložite više u japansko tržište”

“TENZIJE S JUŽNOM KOREJOM ZAPRAVO NISU NASTALE ZBOG EKONOMIJE, VEĆ ZBOG PITANJA TREBAJU LI SE ZEMLJE DRŽATI SPORAZUMA POTPISANOG 1965. JAPAN INZISTIRA NA NJEMU, A SEUL NE ŽELI PRISTATI NI NA ARBITRAŽU

Tomohiko Taniguchi posebni je vanjskopolitički savjetnik japanskog premijera Shinza Abea, a u Zagrebu je boravio kako bi govorio o odnosima svoje zemlje s Europskom unijom i Hrvatskom, i to na konferenciji Instituta za razvoj međunarodnih odnosa. Za Večernji list govorio je o tome, ali i o japanskom trgovinskom sporu s Južnom Korejom. Seul zahtijeva odštetu za neke žrtve iz Drugog svjetskog rata, što Tokio smatra kršenjem ugovora koji su dvije zemlje potpisale 1965. godine i obje su zemlje zbog toga zaoštrile trgovinsku politiku. Govorio je i o za Hrvatsku vrlo poučnom teritorijalnom sporu s Rusijom. Dvije zemlje još nisu potpisale mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata.

U Zagrebu ste kako biste govorili o skorom hrvatskom predsjedanju Europskom unijom. Koji su trenutačni glavni japanski prioriteti u odnosima s Unijom?

EU je jedan od najvažnijih partnera Japana, ekonomski, ali sve više i politički. EU i Japan potpisali su sporazum o ekonomskom partnerstvu, zapravo opsežan dogovor o slobodnoj trgovini koji će pokriti ne samo trgovinu, nego i brigu za okoliš, radničke standarde te intelektualna vlasnička prava. Takvi se sporazumi mogu sklopiti samo između razvijenih i demokratskih država.

Što je danas najvažnija tema u odnosima Hrvatske i Japana, posebno s obzirom na skoro predsjedanje Unijom?

Kompleksnu organizaciju, poput EU, nije moguće voditi sam. Potrebna je velika podrška: znanje i iskustvo. Kako bi pridonio vašoj zemlji, Tokio bi mogao pozvati administrativne službenike iz Zagreba kako bi proširili vidike.

Hrvatska je vrlo orijentirana na turizam. Što bi našoj zemlji moglo pomoći da privuče više turista iz Japana?

Japanski su turisti disciplinirani, tihi i ne troše rasipno, već čekaju dobru svrhu. Preporučio bih da vaši turistički stručnjaci više investiraju u kultiviranje japanskog turističkog tržišta. Također, ljudi su svjesni da se radnja nekih od najdražih japanskih animiranih filmova odvija u obalnim hrvat

“Živimo u doba identitetske politike. Svi se brinu o tomu tko su, više nego ikad prije. Internet je obrisao sve granice, a ipak su ljudi zaokupljeni prošlošću. No, japanska identitetska politika nije vezana za zatvaranje nacije ili vraćanje u prošlost, već upravo za otvaranje”, kaže profesor Taniguchi