U zatvorima maloljetnici i mlađi punoljetnici odvojeni su od odraslih

Sutkinja dr. sc. Lana Peto Kujundžić reagirala je na dio teksta s naslovom “U zatvoru završi samo 1% osuđenih maloljetnika a ćelije dijele s odraslima” (VL, Obzor, 16. 11. 2019.).

“Članak koji je napisala novinarka Romana Kovačević je odličan. Ali naslov je netočan i to da su maloljetnici u ćelijama s odraslima. U istražnim zatvorima imaju svoju sobu i nisu s odraslima, a na izvršenju maloljetničkog zatvora su odvojeni maloljetnici i mlađi punoljetnici od odraslih. Zajedničko je da su u istom zatvorskom sustavu, ne ćeliji. Naime, navela sam da maloljetnici ne smiju biti u zatvoru s punoljetnim osobama, već u posebnom prostoru u zatvorenoj zavodskoj ustanovi koja mora imati male jedinice, te da Ministarstvo pravosuđa još uvijek nije zaista omogućilo da maloljetnici imaju uvjete kakve zakon propisuje” – piše u reagiranju dr. sc. Lana Peto Kujundžić.

Kada se postavi pitanje koja industrija najbrže usvaja napredna tehnička rješenja, odgovor glasi: To su naši, ali i drugi tekstilci. Niske plaće nisu jedini uzrok konkurentnim cijenama. Tome valja pridodati i brzinu kojom su usvajaju tehničke i organizacijske novosti u toj industriji. Međutim na red poslije sotoniziranja, u pravilu organske plastike došle se na red tekstilni materijali i proizvodi. O tome među ostalim svjedoči naslov članka “Šef H&M-a: Ekotrend s pogubnim društvenim posljedicama” (VL, 30. 10. 2019.). Traži se “moratorij na potrošnju”. Tko traži? Mladi ljudi, od kojih neki još nisu ni punoljetni. Valja ponoviti. Nedavno je privukao pozornost javnosti stav britanske modne dizajnerice, ali i mnogo više, Stelle McCartney. Povod, uvela je biodegradabilne dresove za tenisačice. Pritom je rekla da je s motrišta zaštite okoliša modna industrija jedna od najopasnijih. Naveden je podatak da se godišnje stvara 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Među mikroplastikom u morima najzast upljenije su čestice od pranja odjeće.

Zapravo već se duže vrijeme naslućuje da tekstilna industrija s jeftinim proizvodima zapravo potiče stvaranje velikih količina tekstilnog otpada. Te velike količine nisu posljedica samo utrostručenja svjetskog stanovništva u posljednji 70 godina. Koje mora biti odjeveno. Nažalost moda se ne pridržava misli da je svaka ljudska djelatnost, kao npr. proizvodnja odjevnih proizvoda u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Tko će još voditi računa o tome da i proizvodnja odjeće mora zadovoljiti kriterije vrednovanja tehnike (e. Assessment of technology, nj. Bewertung der Technik). Ove godine HRT je emitirao dvije emisije povezane s proizvodnjom pamuka za tekstilnu industriju. Liječnici i medicinske sestre u Uzbekistanu beru mjesec dana besplatno pamuk. U protivnom gube osnovni posao. U Indoneziji na jednoj rijeci djeluje 450 tvornica tekstila koje zagađuju vodu. Do sada je otrovano više od 3 milijuna ljudi a u opasnosti je još 11 milijuna. Razlog, ne pridržavaju se strogih propisa zaštite okoliša. A tvrtke poput H&M-a su na kraju proizvodnog lanca i ne žele znati ništa o problemima uzgoja pamuka i njegovog pretvaranja u tkaninu.

Treba ukazati na još jednu posebnost ovih napada na tekstil i plastiku.

Napad na plastiku predvodi jedriličarka. Od 2000. nema drugih jedara osim plastičnih. No ta jedriličarka je ostvarila u 2017. prihod više od milijarde funti. S tekstilom se bavi 16 godišnja djevojka. Gdje su ti silni znanstvenici i stručnjaci kada jedriličarke i školarke koje ne vole letjeti zrakoplovom “spašavaju Planet Zemlju”. Tko stoji iza tih aktivnosti i što se želi postići?

KONTAKT

reagiranja@vecernji.net Večernji list, Oreškovićeva 6H/I, 10000 Zagreb

Nakon plastike na redu je sotoniziranje tekstila Igor Čatić prof. emeritus iz Zagreba