Inflacija u idućoj godini bit će niska i iznositi 1,4 posto, BiH bilježi proračunski suficit
Što nas očekuje Procjene stručnjaka o ekonomskim kretanjima za 2020. godinu
Stopa inflacije u BiH za iduću godinu, prema prognozama Centralne banke BiH, kretat će se oko 1,4 posto, što ukazuje na to da postojeći monetarni aranžman i kretanja omogućavaju održavanje niske, stabilne i predvidive inflacije, što je, kako su poručili iz ove središnje financijske institucije, jedan od nužnih preduvjeta za održivi ekonomski rast. Inflacijska očekivanja za tekuću godinu u listopadu bila su 1,3% i niža su nego u ožujku kada su iznosila 1,5%.
Proračunski suficit
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) pokrenula je istraživanje o inflacijskim očekivanjima u cilju boljega analiziranja cjenovnih kretanja i doprinosa vođenju ekonomskih politika u zemlji. “Ovo standardno istraživanje percepcije o inflaciji provodi većina središnjih banaka, a Europska središnja banka (ECB) i Europsko povjerenstvo (EC) su, zaključcima Ekonomskoga dijaloga, sugerirali potrebu uspostave i u Bosni i Hercegovini. U ovoj početnoj fazi anketom je obuhvaćen financijski sektor, a provodi se dva puta godišnje. Pri tome se od anketiranih traže predviđanja za tekuću i iduću godinu. Iako je ovo istraživanje na dragovoljnoj osnovi, Centralna banka BiH naišla je na vrlo dobru reakciju kod financijskih institucija (banaka i osiguravajućih društava) s visokom stopom odgovora. Do sada su obavljena dva vala istraživanja u ožujku i listopadu 2019. godine i rezultati pokazuju stabilnu usidrenost inflacijskih očekivanja s blagim smanjenjem projekcija”, priopćili su iz Centralne banke BiH.
I Direkcija za ekonomsko planiranje objavila je optimističnu procjenu za iduću godinu glede održavanja financijske stabilnosti u BiH. Prema njihov analizi, “posljednje četiri godine konsolidirana Bosna i Hercegovina bilježi proračunske suficite tako da nije bilo potreba za novim zaduživanjem radi financiranja deficita”.
Potrebe za financiranjem na kraju 2018. godine iznosile su oko 3,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 7,4% proračunskih prihoda, što je BiH svrstalo u države koje uopće nisu zadužene.
Savjeti stručnjaka
Ova razina potrebe za financiranjem je niža i od one koja je ostvarena u pretkriznom razdoblju. “Ako se promatraju entiteti i uzmu u obzir razlike u visini i strukturi duga, teretu servisiranja, ali i proračunskim bilancama, uočavaju se i razlike u potrebama za financiranjem. Potrebe financiranja u Republici Srpskoj na kraju 2018. godine dostigle su razinu od 20% proračunskih prihoda, odnosno 8,3% entitetskoga BDP-a, što je jako visoko. A, s druge strane, potrebe za financiranjem u Federaciji BiH na kraju 2018. godine iznosile su svega 0,8% entitetskoga BDP-a ili 1,9% proračunskih prihoda. Uz postojeće razine potreba financiranja, koje su trenutačno na visokoj razini u Republici Srpskoj, i one koje se postupno smanjuju u Federaciji BiH, Bosna i Hercegovina u predstojećem razdoblju ne bi trebala imati problema s financiranjem”, smatraju stručnjaci iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
Potrebe za financiranjem na kraju 2018. godine iznosile su oko 3,2 posto
POTREBE ZA FINANCIRANJEM NA KRAJU 2018. IZNOSILE SU OKO 3,2% BDP ILI 7,4% PRORAČUNSKIH PRIHODA, ŠTO JE BIH SVRSTALO U DRŽAVE KOJE NISU ZADUŽENE