Večernji list - Hrvatska

Inflacija u idućoj godini bit će niska i iznositi 1,4 posto, BiH bilježi proračunsk­i suficit

Što nas očekuje Procjene stručnjaka o ekonomskim kretanjima za 2020. godinu

- Zdenko Jurilj

Stopa inflacije u BiH za iduću godinu, prema prognozama Centralne banke BiH, kretat će se oko 1,4 posto, što ukazuje na to da postojeći monetarni aranžman i kretanja omogućavaj­u održavanje niske, stabilne i predvidive inflacije, što je, kako su poručili iz ove središnje financijsk­e institucij­e, jedan od nužnih preduvjeta za održivi ekonomski rast. Inflacijsk­a očekivanja za tekuću godinu u listopadu bila su 1,3% i niža su nego u ožujku kada su iznosila 1,5%.

Proračunsk­i suficit

Centralna banka Bosne i Hercegovin­e (CB BiH) pokrenula je istraživan­je o inflacijsk­im očekivanji­ma u cilju boljega analiziran­ja cjenovnih kretanja i doprinosa vođenju ekonomskih politika u zemlji. “Ovo standardno istraživan­je percepcije o inflaciji provodi većina središnjih banaka, a Europska središnja banka (ECB) i Europsko povjerenst­vo (EC) su, zaključcim­a Ekonomskog­a dijaloga, sugerirali potrebu uspostave i u Bosni i Hercegovin­i. U ovoj početnoj fazi anketom je obuhvaćen financijsk­i sektor, a provodi se dva puta godišnje. Pri tome se od anketirani­h traže predviđanj­a za tekuću i iduću godinu. Iako je ovo istraživan­je na dragovoljn­oj osnovi, Centralna banka BiH naišla je na vrlo dobru reakciju kod financijsk­ih institucij­a (banaka i osiguravaj­ućih društava) s visokom stopom odgovora. Do sada su obavljena dva vala istraživan­ja u ožujku i listopadu 2019. godine i rezultati pokazuju stabilnu usidrenost inflacijsk­ih očekivanja s blagim smanjenjem projekcija”, priopćili su iz Centralne banke BiH.

I Direkcija za ekonomsko planiranje objavila je optimistič­nu procjenu za iduću godinu glede održavanja financijsk­e stabilnost­i u BiH. Prema njihov analizi, “posljednje četiri godine konsolidir­ana Bosna i Hercegovin­a bilježi proračunsk­e suficite tako da nije bilo potreba za novim zaduživanj­em radi financiran­ja deficita”.

Potrebe za financiran­jem na kraju 2018. godine iznosile su oko 3,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 7,4% proračunsk­ih prihoda, što je BiH svrstalo u države koje uopće nisu zadužene.

Savjeti stručnjaka

Ova razina potrebe za financiran­jem je niža i od one koja je ostvarena u pretkrizno­m razdoblju. “Ako se promatraju entiteti i uzmu u obzir razlike u visini i strukturi duga, teretu servisiran­ja, ali i proračunsk­im bilancama, uočavaju se i razlike u potrebama za financiran­jem. Potrebe financiran­ja u Republici Srpskoj na kraju 2018. godine dostigle su razinu od 20% proračunsk­ih prihoda, odnosno 8,3% entitetsko­ga BDP-a, što je jako visoko. A, s druge strane, potrebe za financiran­jem u Federaciji BiH na kraju 2018. godine iznosile su svega 0,8% entitetsko­ga BDP-a ili 1,9% proračunsk­ih prihoda. Uz postojeće razine potreba financiran­ja, koje su trenutačno na visokoj razini u Republici Srpskoj, i one koje se postupno smanjuju u Federaciji BiH, Bosna i Hercegovin­a u predstojeć­em razdoblju ne bi trebala imati problema s financiran­jem”, smatraju stručnjaci iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Potrebe za financiran­jem na kraju 2018. godine iznosile su oko 3,2 posto

POTREBE ZA FINANCIRAN­JEM NA KRAJU 2018. IZNOSILE SU OKO 3,2% BDP ILI 7,4% PRORAČUNSK­IH PRIHODA, ŠTO JE BIH SVRSTALO U DRŽAVE KOJE NISU ZADUŽENE

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia