Usprkos ponudi premijera, štrajk prerasta u bunt?
OVO BI MOGLO PRERASTI U OPĆI BUNT, PROTIV SVIH, AKO SE NEŠTO BRZO NE PODUZME ŽARKO PUHOVSKI politički analitičar
STOTINE RADNIH MJESTA U ŠKOLAMA SU NEPOTREBNE, A I DALJE SE POPUNJAVAJU LJILJA VOKIĆ bivša ministrica obrazovanja
TRAŽILI SMO KOEFICIJENTE, PREMIJER JE INZISTIRAO NA KOMPENZACIJSKIM DODACIMA VILIM RIBIĆ sindikat visokog obrazovanja
S izglednom odbijenicom Vladi, sažetoj u “ne” posljednjoj ponudi prema kojoj bi plaće nastavnicima, učiteljima i profesorima bile veće nego da im se poveća koeficijent za 6,11 posto, što su tražili sindikati i što je razlog dosadašnjih 33 dana štrajka, Hrvatska se našla u apsurdnoj situaciji.
Naime, prema posljednjoj ponudi Vlade, kako smo izračunali, plaće nastavnicima bile bi 342 kune veće nego da su im povećali traženi koeficijent, ali ljutiti nastavnici poručuju: “Neće nas nitko podcjenjivati – mi kažemo ne”, a pritom mole roditelje da još malo izdrže u njihovoj borbi za dostojanstvo koja je rezultirala time da su svi učenici u Hrvatskoj izgubili 14 dana nastave.
Puko inzistiranje na koeficijentima sada se pretvara u pokret, svjesni su to i nastavnici, učitelji i profesori, pišu to javno na društvenim mrežama poneseni zajedništvom koje su pronašli na ulici. No, što je dostojanstvo za njih ako nije izjednačavanje plaća s drugima u javnom sektoru, koje im je ovime ponuđeno – ne objašnjavaju. Kažu – iznova su spremni na ulicu.
Sve nauštrb djece
No, upravo pobuna u učionicama vodi u nejednakost sustava – jer iako su važni, učitelji, nastavnici i profesori nisu jedini stupovi društva – uz njih su to liječnici, policajci koji također smatraju da nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Imaju li nastavnici luksuz da cijeli sustav blokiraju na 33 dana?
– Mi se ne slažemo s ministricom Divjak da su profesori najmanje plaćeni jer ljudi iz prosvjete imaju veće plaće nego policajci, iako su nam uvjeti rada znatno drukčiji. Ne želimo se međusobno svađati, a ako učitelji misle da se mogu bolje izboriti za sebe, želimo im sreću – kazali su u sindikatu policije potvrđujući da njihov početnik ima 3500 kuna plaću. I daleko drukčije uvjete rada od nastavnika.
– Sada sve ide nauštrb djece. Ponuda koju su dobili korektna je i fer i ovo inzistiranje na koeficijentima ništa ne znači u primanjima. Jednostavno, smatram da ovakva situacija i pristup nisu dobri – komentirao je Radovan Fuchs, nekadašnji ministar obrazovanja.
Da se umjesto na bunt naglasak mora staviti na učenike, poručio je i Davor Huić, osnivač Udruge poreznih obveznika Lipa.
– Ako učitelji misle da učenici mogu bez škole, onda se postavlja pitanje što će nam škole uopće, ako vjeruju da je istjerivanje principa važnije od jedne cijele generacije onda O.K. – ironično je poručio Huić ističući da je važno staviti fokus isključivo na interes djece, i da Vlada i sindikati moraju postići kompromis.
– U prosincu dolaze rezultati PISA testova, i tada ćemo ponovno shvatiti da naši učenici stoje loše s kritičkim razmišljanjem. To nije isključiva odgovornost profesora, ali istraživanja pokazuju da u školama imamo slabe rezultate u odnosu na trošak sustava – kazao
je Huić. Učenici su u svakom slučaju najveće žrtve ove situacije koju bi sindikalni čelnici još malo produljili jer već sada trebaju nadoknaditi 14 dana nastave, što vodi produljenju nastavne godine i kraćim ljetnim praznicima. Što je s maturantima, ministrica Divjak još uvijek ne zna reći, a učenici koji su planirali prijaviti se na strana sveučilišta već se moraju opasno zabrinuti.
Važnija Angela Merkel
Ministrica Divjak zna jedino da je sve vrijeme, kako kaže, ona rješenje, ali ne i problem koji je eskalirao u bunt u kojem, čini se, više ništa nije prihvatljivo – pa ni ono što je veće od traženog.
– Moj je dojam da će učitelji odbiti zadnju ponudu premijera Plenkovića i da bi se u sljedećoj fazi prosvjed mogao pretvoriti u bunt protiv svih ako se nešto brzo ne poduzme. To bi mogao postati opći bunt protiv establišmenta, ali i protiv vodstva sindikata, protiv vlasti, protiv medija, protiv analitičara koji komentiraju prosvjed... Takve prosvjede imali smo u Španjolskoj, a učitelji bi se mogli okrenuti protiv svih jer se osjećaju prevarenima. A sve zato što je premijer zakasnio dva tjedna u reakciji. On bi puno više dobio u pregovorima sa sindikatima da se iskreno ispričao jer mu je bila važnija Angela Merkel nego učitelji – komentirao je Žarko Puhovski, politički analitičar.
No, ako na stranu stavimo sva prepucavanja, ostaje ključno pitanje na koje nitko – ni sindikati, ni ministrica ni Vlada ne nudi i ne traži ključni odgovor: Što bi se točno promijenilo u školama promjenom koeficijenta za 6,11 posto? Koje su garancije da će u sustavu u kojem imamo i loše nastavnike oni biti motiviraniji i bolji, koliko će ih točno 6,11 posto veći koeficijent natjerati na rad, tko će ubuduće preuzeti odgovornost za loše rezultate učenika kako na državnoj maturi tako i na PISA ispitima? Nema odgovora ni na pitanje tko će i hoće li uopće krenuti u uređenje školskog sustava u kojem od 2004. godine Hrvatska ima 115.898 učenika manje i 10.467 učitelja više. Nitko ne govori o tome koliko će to drukčija škola s drukčijim rezultatima biti podizanjem koeficijenata.
O tome i sindikati i školski sustav itekako šute, a to tijekom svog mandata nije spomenula ni ministrica Divjak. Kada se govori o sustavu koji mora biti uređen na način da se najbolji nagrade, a loši kazne, obrazovni sektor se buni, kažu, takvo što nemoguće je mjeriti – nema jedinice koja mjeri njihov rad. Da su stotine radnih mjesta u školama nepotrebne, a i dalje se popunjavaju, upozorila je u svom tekstu u Večernjem listu i Ljilja Vokić, naglašavajući da mnogi nastavnici ne rade pune satnice, ali takvo što među nastavnicima i sindikalnim čelnicima nepopularno je čuti.
UČITELJI BI SE MOGLI OKRENUTI PROTIV SVIH JER SE OSJEĆAJU PREVARENIMA, UPOZORAVA ŽARKO PUHOVSKI