Dobar rast BDP-a od 2,9% mogao bi povećati apetite
OBJAVLJENI PODACI ZA TREĆI KVARTAL
Domaće je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju raslo po stopi od 2,9 posto, jače nego u drugom tromjesečju, ali blago sporije od povećanja u istom razdoblju prošle godine. Europska komisija procjenjuje bi cijela 2019. godina trebala imati sličnu stopu rasta, što Hrvatsku smješta među prvih desetak država članica po dinamici rasta. No i s takvim povećanjem BDP-a Hrvatska zaostaje za većinom drugih tranzicijskih zemalja jer su, prema dosad objavljenim podacima, ove godine samo naprednije i bogatije Češka i Slovačka rasle sporije. Ostale su tranzicijske zemlje dizale bruto domaći proizvod po stopama od 3 do 5 posto godišnje, čime znatno brže smanjuju svoje zaostajanje za zapadnoeuropskim članicama.
– Objavljeni podaci za treće tromjesečje potvrdili su očekivano ubrzavanje rasta na temelju jačanja prometa u trgovini na malo i posebno zbog snažnog skoka robnog izvoza. Veća osobna potrošnja i izvoz povoljno su djelovali na industriju, koja je praktički zaslužna za kompletno jačanje rasta – komentira glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić. Analitičari RBA podsjećaju da je trgovina na malo rasla solidnih tri posto na godišnjoj razini u središnjim mjesecima turističke sezone pri čemu se posljedično i potrošački optimizam zadržao na visokim razinama. Potrošnju su gurala i pozitivna kretanja na tržištu rada, daljnje kreditiranje sektora kućanstava i umjerena inflacija.
Stope rasta jesu dobre, ali Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ističe da investicije i dalje ostaju veliki problem iako se bolje povlače sredstva iz europskih fondova.
– Investicija nema u privatnom sektoru, problem je što se ne ulaže u novu opremu i tehnologiju – kaže Lovrinčević. Rast investicija po stopi od pet posto zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, koji osim s fondovima EU možemo povezati sa zamašnjakom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem, uočavaju i analitičari RBA.
Za razliku od prvog dijela godine, koji je obilježio velik uvoz roba, treće je tromjesečje donijelo znatno veći rast robnog izvoza (7,1 posto) u odnosu na uvoz (0,9) zbog čega je i neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan. No Lovrinčević podsjeća na to da su na rast izvoza utjecale jednokratne isporuke u brodogradnji, tako da tog učinka neće biti kasnije. No BDP je solidnim stopama rasta gurala i državna potrošnja iako je njezin rast usporio na 2,9% s 3,9% iz prošlog kvartala.
Relativno solidne stope rasta vjerojatno neće donijeti neku psihološku prednost premijeru Andreju Plenkoviću u odnosima sa sindikatima javnog sektora, jer su sindikati dobili argument da više novca ima. Plenkovićeva Vlada ne uspijeva postići socijalni mir iako