“Jak potres kao dubrovački iz 1667. danas bi odnio puno više života”
Albanija, kao i jug Hrvatske, dio je područja na kojem se afrička ploča podvlači pod euroazijsku
Seizmolog Ivica Sović iz Seizmološke službe zagrebačkog PMF-a u studiju Večernjeg lista jučer je govorio o razornom potresu u Albaniji, ali i općenito o potresima koji pogađaju jug Hrvatske i Europe.
– To područje je seizmički vrlo aktivno, kao i jug Hrvatske, odnosno okolica Dubrovnika te Crna Gora i Grčka. Sve je to područje subdukcije afričke ploče ispod euroazijske. Ondje su jaki potresi relativno česti – kazao nam je Sović. Nakon potresa, seizmološka služba dobila je brojne upite.
– Građane uvijek brine kada se dogodi potres koji je prirodna, ali nepredvidiva pojava. Ustvari, zasad je nepredvidiva, nećemo ništa govoriti hoće li biti za nekoliko stotina godina. To je prirodna pojava koja ljude iznenadi i uplaši, a onda se obično jave – kaže.
– U Hrvatskoj su ljudi potres najviše osjetili u Dubrovniku, koliko sam čuo čak je bilo i štete u tom gradu. Javili su se najviše s juga Hrvatske – dodaje. Krivac je za podrhtavanja tla na jugu Hrvatske, kaže Sović, jadranska mikroploča.
– To je geološka struktura koja još nije dokazana do kraja, ali pretpostavljamo da postoji. Iz mjerenja koja su radili kolege geodeti, vidi se da se jadranska mikroploča rotira, oko centra rotacije koji je negdje u Alpama i podvlači se pod euroazijsku ploču, negdje na jugu te mikroploče. To je teritorij Crne Gore, Albanije, juga Hrvatske. Brzina je gibanja te ploče najjača i zato se tamo događaju i najjači potresi. Kako idemo prema sjeveru, to je sve slabije, ali to ne znači da nema potresa – pojašnjava.
Što bi ljudi trebali učiniti kada osjete potres, pitali smo zatim stručnjaka.
– Ako osoba može izaći nekamo na otvoreno, to je u redu, ali relativno daleko od zgrade da joj ne bi pao crijep na glavu. I slab potres može rezultirati s dosta žrtava. Pri njima padaju crepovi i ako se netko nađe baš na mjestu gdje ga pogodi crijep od dva kilograma, duboko će mu se usjeći u pamćenje – kaže Sović. Hoće li biti jačih potresa na području Hrvatske može se procijeniti samo prema povijesnim podacima, istaknuo je Sović.
– Za dubrovačko područje postoje podaci o potresu koji se dogodio 1667. godine: bio je to intenzitet negdje 9 do 10 stupnja. Iznimno jako, pucale su dubrovačke zidine, rušile se zgrade, a puno je ljudi stradalo zbog požara koji se dogodio nakon potresa. Da se danas dogodi tako nešto, bilo bi puno više žrtava – rekao je Sović.
HOĆE LI BITI JAČIH POTRESA NA PODRUČJU HRVATSKE MOŽE SE PROCIJENITI SAMO PREMA POVIJESNIM PODACIMA, ISTIČE