Islamisti koji su 2016. napali kafić osuđeni na smrt
Francuski farmeri blokirali ceste u Parizu
na, već u Vatikanu. Prvi put smo mi maknuli poklopac s lonca – kazao je Franjo i objasnio kako se to odvijalo.
Revizor računa obavijestio ga je da nešto nije u redu te pitao što treba učiniti. Nakon papina upita je li siguran u to što govori, odgovorio je potvrdno, a onda mu je Franjo kazao da treba sve prijaviti vatikanskom tužitelju, odnosno promicatelju pravde, kako glasi njegov službeni naziv.
Premda još nije razjašnjen cijeli slučaj s kupovinom nekretnine u Londonu za koju je navodno plaćeno više desetaka milijuna eura, Franjo je zadovoljan jer postoje mogućnosti da se sve riješi, odnosno sustav kontrole u Vatikanu dobro radi.
– Jasno je da je bilo korupcije. Pitat ćete me je li tih pet osoba korumpirano? Ne, jer svi imaju pravo da budu nevini dok im se ne dokaže suprotno, ali korupcije je bilo. To je ružna stvar i nije dobro što se događa i u Vatikanu, ali mehanizmi kontrole koje je uveo još Benedikt XVI. učinkoviti su– kazao je Franjo.
Ulaganja su potrebna i kad je riječ o Petrovom novčiću. Dakako, novac ne smije biti uložen u tvornicu oružja, ali mogu se kupiti nekretnine koje bi se onda iznajmljivale, odnosno ulagalo bi se u sigurnu dobit koja bi se onda usmjerila za pomoć potrebitima. Franjo je kazao da uprava u Vatikanu čini velike korake naprijed u transparentnosti.
Vatikanska banka IOR danas je priznata i može djelovati kao i talijanske banke, a to nije mogla prije godinu dana. Učinjen je napredak, kaže Franjo.
Govorio je i o nuklearnim bombama kojima su uništeni Hirošima i Nagasaki na koncu Drugog svjetskog rata.
No upozorava da i nesreća u nekoj nuklearnoj elektrani može izazvati strahote, kao što se dogodilo 2011. u Fukushimi ili 1986. u Černobilu u Ukrajini.
Upotreba nuklearne energije nije u potpunosti sigurna. Papa kaže kako bi mu se moglo spočitnuti da je i struja nesigurna, ali ona ne izaziva katastrofe. Pozvao je na očuvanje okoliša, odnosno svega stvorenoga.
Protiv nuklearnog oružja
Franjo je tijekom putovanja u Tajland i Japan, uz ostalo, govorio o zlostavljanju i iskorištavanju najmanjih i najsiromašnijih te protiv nemoralne upotrebe i posjedovanja nuklearnog oružja. Potaknuo je mlade da grade budućnost koja se temelji na kulturi bratstva i podsjetio na važnost dijaloga, kao i na ulogu religija u procesu izgradnje pravednije budućnosti u kojoj će se dosljednije uvažavati ljudska prava.
Istaknuo je važnost Deklaracije o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i suživot, potpisanu u veljači u Abu Dhabiju, koja nije usmjerena samo na dijalog s islamom,
religijama.• već i s ostalim
Sedmorica islamističkih militanata osuđena su na smrt zbog napada na bistro u bangladeškoj prijestolnici Dhaki prije više od tri godine u kojem su ubijene 22 osobe, većinom stranci. Napad je izvršilo pet ljudi, a osmorici se sudilo. Jedna osoba je oslobođena optužbi. Posebni sud izrekao je kaznu osuđenima za teroristički napad počinjen korištenjem vatrenog oružja, ubojstva i financiranje terorizma. Sedmorica osuđenih bila su optužena da su pripadnici zabranjene lokalne islamističke skupine JMB.
– Sud im je izrekao najviše kazne – rekao je novinarima javni tužitelj Golam Sarwar Khan dodajući da su optužbe protiv njih “dokazane izvan svake sumnje”.
Petorica muškaraca napala su 1. srpnja 2016. kafić Holey Artisan Bakery u elegantnoj četvrti Gulshan usmrtivši 22 taoca, od kojih 18 stranaca, većinom Talijana i Japanaca. Ta dvanaestosatna krvava otmica bila je najgori teroristički napad u Bangladešu. Tijekom operacije oslobađanja talaca vojska je ubila petoricu militanata i jednog njihova suradnika.
Na stotine francuskih poljoprivrednika ogorčenih politikom vlade predsjednika Emmanuela Macrona i međunarodnim trgovinskim sporazumom u srijedu je traktorima blokiralo glavne prometnice u Parizu. Na autocesti A1, arteriji koja povezuje prijestolnicu sa sjeverom Francuske i njezinim lukama, prosvjednici su privremeno blokirali tri prometna traka. Sindikati koji ih zastupaju uputili su seljake da dođu na aveniju Foch u elegantnom središtu Pariza nedaleko od Slavoluka pobjede. Dva vodeća sindikata traže sastanak s 41-godišnjim francuskim predsjednikom. Poljoprivrednici
optužuju Macrona da srlja u zabranu herbicida glifosata do 2021. godine i time čak ide ispred važeće politike Europske unije, iako je vlada obećala izuzeća onim poljoprivrednicima koji nemaju održivu alternativu. Europska unija je, naime, 2018. za pet godina produljila uporabu spornog glifosata koji se smatra kancerogenim. Macronu francuski poljoprivrednici zamjeraju i to što je Europska unija sklopila trgovinske sporazume s Kanadom i Mercosurom (savez južnoameričkih zemalja) jer tvrde da će ti ugovori rezultirati uvozom jeftinijih, ali nekvalitetnijih proizvoda.