HUBOVI I INKUBATORI LAK ŠE ĆE PODUZETNIKE ‘UVUĆI’ U NIKAD NUŽNIJU DIGITALNU TRANZICIJU MLADI LJUDI KORISTE NIZ ALATA VEZANIH ZA DIGITALNU TRANSFORMACIJU, ALI TO NIJE U MJERI O KOJOJ BI TREBALO BITI JER SE VIŠE KORISTI ZA RAZONODU I ZABAVU Nužna su velika
Još kasnimo Moramo se brže razvijati, ulažemo, ali nedovoljno Digitalna transformacija je u nas nezadovoljavajuća, jer imamo prevelike oscilacije, a rast je kreiran na izuzecima iz realnog sektora, što znači da nema prave strategije DRŽAVA SE ŽELI KONSOL
U sklopu konferencije Digitalna poslovna Hrvatska u Koprivnici je održan i panel pod naslovom Razvoj i decentralizacija manjih sredina putem ulaganja u nove tehnologije i industrije.
- Traje li u Hrvatskoj predugo proces digitalizacije? Ocjena nije sjajna, ali je zadovoljavajuća, ulažemo, iako nedovoljno. Činjenica je da moramo brže, treba nam više sredstava za ulaganje, inače nema razvoja. Osigurali smo dodatna sredstva otvaranjem strukturnih fondova EU. Jako je naporna, procedura, ali kad krene projekt bude jako izdašno - rekao je Božo Zeba. Za narednu godinu najavio je donošenje nacionalne razvojne strategije.
- Snažno smo zastupali razvoj digitalizacije društva u svim segmentima, imamo 42 strateška cilja predložena od tijela državne uprave, poduzetnika, HUP-a, a sad smo se susreli s problemom studije utjecaja na okoliš - rekao je Zeba.
Još posluju klasično
Priznao je da ima problema s dobivanjem iskusnih stručnjaka, koji teško dolaze u državnu upravu, a njihov dolazak otežava to što još nije uređen sustav koeficijenata, kako bi se nagradili oni koji dobro rade. Zato “dolazi do kanibalizacije stručnjaka, jer se tvrtke natječu i plaće im rastu unedogled”. Krešimir Buntak s Odjela za logistiku i održiv mobilnost Sveučilišta sjever rekao je da je na tom sveučilištu razvijen cijeli niz kolegija koji se bave suvremenim tehnologijama, a tu su i projekti vezani uz robotizaciju i primjenu novih tehnologija.
- Mladi ljudi koriste niz alata vezanih za digitalnu transformaciju, ali to nije u mjeri o kojoj bi trebalo biti jer se više koristi za razonodu i zabavu. Digitalna transformacija je tu, krenula je, ali ona puno košta, a to netko mora financirati, što je problem jer ljudi nam odlaze i imamo sve manje zaposlenihrekao je Buntak, požalivši i što se premalo znanja transferira. Martina Mak, direktorica poduzetničkog inkubatora Enter Koprivnica, rekla je da je ona tvrtka koja dođe u koprivnički inkubator i zna što želi raditi već jako digitalna, “koristimo
ih peer-to-peer prenošenju znanja, srećom dijelimo dvorište sa Sveučilištem Sjever pa studenti od vlasnika tvrtke mogu pun naučiti. Mi jako kasnimo za Europom i svijetom, puno više nego to želim priznati. U razvijenim zemljama je snažna međusektorska suradnja, razvijena umjetna inteligencija, ne idemo ukorak s njima”, upozorila je.
“Treba povećati svjesnost o mogućnostima, kroz primjere dobre prakse i zašto bismo mi to koristili. Trebaju nam jaki strateški okviri i smjernice, moramo se izjasniti za što smo, na nešto moramo staviti naglasak i usmjeriti se na specijalizaciju nekoga sektora”, rekla je Mak. Naglasila je važnost hubova i inkubatora za digitalnu tranziciju poduzetnika, jer mnogi među njima još posluju na klasični način i nisu niti blizu digitalnih procesa.
“Njihov otpor ide u dva smjera – traže subvencije od države za opremu, a onda traže ljude koji njome znaju upravljati”, rekla je Martina Mak.
Znanje definira smjer
Krešimir Katušić iz inkubatora PISMO Novska požalio se da je teško nekoga zaposliti jer još nema toliku zaradu, “tržište je promjenjivo, a vi ste dvije godine radili na nekoj igri ili aplikaciji koja možda i ne uspije. Mi znamo što mladim generacijama treba, ali za to nam nedostaje i novca i resursa. Teško se boriti s Kinom jer je njihova prednost sve veća, mi kupujemo njihovu robu i dodatno ih razvijamo”. Krešimir Jurić, direktor prodaje ECS Eurocomputer System rekao je da Hrvatska može biti konkurentna, “naše znanje može generirati dodatnu vrijednost, a svakako moramo zaustavi odlazak mladih. Novac nije glavni motivator ljudima za odlazak, mi ih stalno obučavamo, šaljemo ih na stručne edukacije. Znanje je kompetencija koja definira smjer. Hrvati misle da su mali i nebitni, a ja vidim priliku da budemo među glavnim igračima u Europi. U izvozu znanja možemo napraviti veliki posao”.