Hrvati na internetu kupuju elektroniku, a Hrvatice odjeću
U ONLINE TRGOVINAMA HRVATI SAMO NA CRNI PETAK OSTAVE VIŠE OD 500 MILIJUNA KUNA
Crni petak, koji ove godine pada na 29. studenoga, posljednji petak u tom mjesecu, pokazat će koliko su Hrvati opsjednuti online kupovinom. Popusti već napadaju sa svih strana, a kad je o online kupovini riječ, svake godine sve više ljudi zamjenjuje dućane laptopom ili mobitelom. Večernji list je za prošli Crni petak pisao da je prema informacijama Porezne uprave tada u Hrvatskoj fiskalizirano 6,9 milijuna računa u vrijednosti od 573,1 milijun kuna, godinu prije 6,6 milijuna računa za 460,6 milijuna. Posljednji podaci govore da je promet tog dana odnosno vikenda veći od uobičajenog za oko 509 mil. kn, pogotovo kada se uzmu u obzir narudžbe preko stranih e-platformi i promet koji Hrvati na te dane naprave u susjednim zemljama.
U izvještaju s Ekonomskog instituta Zagreb kažu da hrvatski građani putem interneta kupuju mnogo manje od prosjeka Europske unije. Prema podacima za 2018., 27 posto građana u posljednjih tri mjeseca je kupovalo online, dok je za isto razdoblje u EU taj postotak bio 50 posto. Putem interneta u protekloj godini kupovalo je 35 posto građana, a na razini EU je 60 posto. Čak 40 posto Hrvata nikada nije kupovalo online.
“Serijski vraćatelji” robe
U Hrvatskoj 82 posto ispitanika kupuje barem jednom godišnje, barem jednom mjesečno to čini 57 posto njih, a najmanje jednom tjedno 22 posto. U ukupnom poretku, na internetu najviše kupuju britanski korisnici interneta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci više kupuju preko interneta nego žene - naime, 66 posto korisnica kupovalo je putem interneta u 2017., u usporedbi sa 69 posto korisnika. Ipak, muški i ženski online šoping razlikuju se po onome što se kupuje.
Naime, veći udio žena nego muškaraca kupovao je odjeću putem interneta (70 posto ženskih e-kupaca u usporedbi s 58 posto muških), dok je mnogo veći udio muškaraca kupovao elektroničku opremu (17 posto ženskih e-kupaca i 32 posto muških) i filmove (24 posto ženskih e-kupaca i 32 posto muških).
Osim odjeće i obuće, Hrvati najviše vole kupovati namještaj, hranu i tehniku, pokazala su istraživanja. Zbog pristupačnih cijena i same dostupnosti, ponuda ovih artikala je bolja nego u klasičnim trgovinama.
Inače, Graham Best, direktor tvrtke ReBOUND, koja vodi povrate za velike online trgovine poput Asosa, objasnio je da ljudi koji konstantno kupuju online i vraćaju kupljenu robu zapravo dugoročno mogu biti korisni kupci. Za BBC radio 4 Best je rekao da su ti tzv. “serijski vraćatelji” odjeće najprofitabilnija skupina, jer s vremenom će naučiti kako im koji brend stoji, koji broj im treba i slično, pa tako i više naručivati od . Procjenjuje se, prenosi Daily Mail, da će 50 milijuna kupljenih komada biti vraćeno u sljedećoj godini. Ovim je definitivno najviše zahvaćena modna industrija, jer se više od 25 posto kupljene robe – vraća. Europska unija donijela je direktivu i za pravo na povrat robe naručene online. Uvijek imate 14 dana da se predomislite, ali i zamijenite oštećenu robu. Naravno, svaka internetska trgovina ima svoja pravila. Pa tako primjerice popularni ASOS daje mogućnost povrata u roku od 28 dana. Dodatnu sigurnost unutar Europske unije donijela je i prošlogodišnja GDPR regulativa. Kartični podaci koje ste prilikom neke transakcije spremili, neće zauvijek ostati u tzv. cloudu tog trgovca ako izjasnite da povlačite svoj pristanak. Stručnjaci upozoravaju da stranice online dućana uvijek upisujete ručno, a treba izbjegavati poveznice na društvenim mrežama, jer one nekada mogu odvesti na lažne stranice.
Kombinacija ovisnosti
Svi najveći online shopovi, oni za odjeću: Asos, Net-a-porter, Farfetch... ili za razne stvari poput Amazona ili e-Baya, najsigurnija su mjesta za kupovinu. Mala je vjerojatnost da vam se dogodi neki problem ili da vam netko ukrade novac. Vjerojatnost da vam netko ukrade novčanik možda je veća za vrijeme kupovine u samom dućanu. No nije sve tako sigurno i bezazleno. Opasnosti online kupovine poznate su već neko vrijeme, a stručnjaci kažu kako su ovi problemi sve češći i da bi ovisnost o kupovini putem interneta trebala biti okarakterizirana kao mentalni poremećaj. Glavni problem u kupovini preko interneta je što ljudi vrlo lako mogu postati ovisni o njoj, dok ona može utjecati na njihovo financijsko stanje, svađu s voljenima, ali i gubitak kontrole nad svojim životom. Psihologinja Ljubica Uvodić Vranić komentirala je činjenicu da bi se ovisnost o online kupovini trebala smatrati mentalnim poremećajem, što tvrde neki stručnjaci.
– Mi smo izloženi mnogim starim ovisnostima, koje su toliko ugrađene u naš život da ih i ne primjećujemo. Recimo, svaki šesti čovjek ima problema s alkoholom, a svaki treći s nikotinom. Svako malo javljaju se i neke nove ovisnosti i kombiniraju međusobno. Šopingholizam ili ovisnost o šopingu jedna je od novih ovisnosti u kombinaciji sa ‘zurenjem’ u ekrane... Činjenica da kupujemo ono što ne vidimo (jer to je online) i ne treba nam zabrinjavajuća je. Slika se bitno razlikuje od onog stvarnog. Osim toga, svaka ovisnost čovjeka ostavlja uznemirenim ako to ne učini. Gubimo dio svoje slobode. Sve te stvari su izmišljene i marketinški nametnute, a pitanje je vremena kad će se na popis ovisnosti staviti i ovisnost o online šopingu – ispričala je.
Osim online kupovine, veliki problem je i sama ovisnost o internetu. Upravo zato je 2017. godine u Zagrebu otvorena dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, videoigricama i kockanju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan.