Preuzimanje polovice otpada iz Krškog 2023. – teško ostvarivo
Hrvatska bi za tri godine trebala početi preuzimati svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), no to će biti vrlo teško ostvariti. To je jedan od zaključaka Sažetka Treće revizije Programa razgradnje NEK-a i Treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) koji je bio na dnevnom redu jučerašnje sjednice Vlade RH.
U Sažetku se navodi da, s obzirom na trenutačno stanje razvoja skladišta i odlagališta u Sloveniji i Hrvatskoj, datumi utvrđeni u Međudržavnom ugovoru kao početak nacionalnih programa zbrinjavanja otpada iz Krškog, počevši s preuzimanjem uskladištenog operativnog NSRAO-a za razdoblje 2023. – 2025., predstavljaju teško ostvariv izazov. Nuklearna elektrana Krško planira se ugasiti 2043., no Hrvatska bi svoju polovicu uskladištenog operativnog otpada (NSRAO) trebala početi preuzimati 2023. Te bi godine trebalo početi raditi dugoročno skladište tog otpada Čerkezovac u općini Dvor. Ondje bi se NSRAO skladištio sljedećih 40 godina, a zatim prebacio u odlagalište za NSRAO. Lokacija tog odlagališta još nije određena, a njegovo uspostavljanje nije potrebno prije 2051. U Sažetku je navedena i prva analiza podjele i preuzimanja NSRAO-a iz Krškog. Za hrvatski dio tog otpada navodi se da će se nakon njegova preuzimanja iz Krškog on obraditi i kondicionirati u oblik prikladan za daljnje postupke u namjenskom postrojenju za zbrinjavanje otpada u trećoj zemlji i naknadno se prevoziti u Hrvatsku. Hrvatska polovica NSRAO-a kondicionirat će se pakiranjem u armirano-betonske kontejnere (RCC). Operativni NSRAO podijelit će se pak u dvije pošiljke – otpad nastao do 2023. i otpad nastao između 2024. i 2043. Prva serija RCC kontejnera pohranit će se u dugoročno skladište u Čerkezovcu, a zatim u odlagalište koje će se uspostaviti 2051. A u to će odlagalište direktno ići i druga serija RCC kontejnera.