EP pritišće Hrvatsku da se više bavi Poljskom i Mađarskom
Vrući kesten u rukama hrvatskog predsjedništva Vijećem Europske unije
Liderica demokratske većine u Zastupničkom domu Nancy Pelosi uputila je jučer u Senat dokument s točkama optužnice protiv predsjednika Donalda Trumpa kojemu je nedavno taj dom izglasao opoziv. To se događa tek treći put u američkoj povijesti, a Trump je optužen za zlouporabu predsjedničkih ovlasti i za ometanje kongresne istrage o njemu. Tijekom dana započela je i formalna procedura u kojoj su tužitelji iz Zastupničkog doma i formalno iznijeli točke optužnice u Senatu. Nešto poslije došao je i predsjednik Vrhovnog suda John Roberts koji će predsjedati suđenju, a mora položiti i prisegu. Ista procedura čeka i stotinu senatora, 53 republikanska, 45 demokratskih i dvojicu nezavisnih koji će nakon polaganja zakletve imati ulogu porote u ovome suđenju.
Kako republikanci u Senatu imaju većinu, nitko ne očekuje da će se ovaj proces završiti negativno po Trumpa jer dvije trećine senatora mora glasati za njegov opoziv kako bi on postao pravovaljan. No neki republikanci već sada govore o tome da će pomno pratiti
Europski parlament usvojio je jučer rezoluciju kojom upozorava da se stanje vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj pogoršava umjesto da se poboljšava nakon što je protiv tih dviju zemalja pokrenut kazneni članak 7. temeljnog europskog ugovora koji u krajnjoj liniji može rezultirati sankcijama, ali koji se u ranim fazama svodi samo na razgovore i traženje odgovora od prozvanih država.
HDZ protiv pučana
renje i vjerodostojnost EU u cjelini”, naglašava se u rezoluciji koja je usvojena s 446 glasova za, 178 protiv i 41 suzdržanim. HDZ-ovci su, kao i obično kad je riječ o kaznenim rezolucijama koje se tiču Mađarske i Poljske, i jučer bili suzdržani, iako je njihov klub zastupnika pučana imao naputak da se glasa za rezoluciju. Protiv su glasali zastupnici iz zemalja Višegradske skupine, a protiv su od Hrvata bili i Ruža Tomašić i Ivan Vilibor Sinčić.
Proceduru zbog kršenja vladavine prava u Poljskoj pokrenula je Komisija, a istu proceduru protiv
Mađarske pokrenuo je Parlament, koji traži i da stoga bude prisutan na saslušanjima Mađara u Vijeću EU, no dosad to nije bilo odobreno. Premijer Andrej Plenković u utorak je u Strasbourgu, upitan o ovoj temi, rekao da će “Hrvatska nastaviti raspravu o tim procedurama u Vijeću EU i redovito obavještavati Europski parlament”. No Hrvatska zasad ostavlja dojam da nema namjeru biti oštra, nego više kao HDZ-ovci u EP-u: suzdržana koliko je god to moguće. Kako god bilo, ovo je jedan od vrućih kestena u rukama hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Dok iz Strasbourga stižu kritike na račun pogoršanja situacije s vladavinom prava u Poljskoj i Mađarskoj, ali i kritike na račun češkog premijera Andreja Babiša koji je pod istragama zbog pronevjere novca iz fondova EU, u Pragu su se jučer okupili premijeri četiriju zemalja Višegradske skupine (V4), a pridružio im se, kao gost, i austrijski kancelar Sebastian Kurz.
– Za Austriju je važno da nastavi dobru suradnju sa zapadom, ali i s istokom. Zemlje V4 su, nakon Njemačke, najvažniji ekonomski partner Austrije – rekao je Kurz u Pragu.
Ujedinjeni oko migranata
Zaustavljanje ilegalnih migracija jačanjem vanjskih granica Schengena i Unije jedna je od tema u kojima se Kurz i V4 potpuno slažu, no tema u kojoj se ne slažu je Višegodišnji financijski okvir EU, sedmogodišnji proračun koji se pokušava ispregovarati. Austrija kao velika neto uplatiteljica u europski proračun želi da se proračun smanji nakon Brexita, a V4 i ostali “prijatelji kohezije” ne žele smanjenje, pogotovo ne kohezijskih fondova.
– Nismo postigli konsenzus oko VFO-a, ali možemo se, primjerice, složiti o jednom detalju, a to je da su troškovi administracije EU veliki i da ih treba smanjiti – rekao je Kurz.
63,8