U Tuđmanovo vrijeme država je funkcionirala
Veliki kritičari prvog predsjednika iz devedesetih sada ne dvoje oko Tuđmanove primarno pozitivne uloge. Pamte se pozitivnosti, negativnosti blijede
Dvadeset godina nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana dobar je trenutak da se “izmjeri” i pozicionira njegov značaj u današnjem političkom tkivu Hrvatske. Mnogi od onih koji su svjedočili devedesetima, deset Tuđmanovih godina koje su obilježile novu Hrvatsku, danas i sami mogu posvjedočiti o promjenama svojih spoznaja o Tuđmanovu značaju. Nerijetko, njegovi veliki kritičari iz devedesetih sada ne dvoje oko njegove primarno pozitivne uloge, te da Tuđman dijeli sudbinu mnogih velikana, kojima pamte pozitivnosti, a negativnosti blijede i nestaju.
I naš i njihov
Od tvoraca dokumentarnog serijala “Predsjednik”, koji od ponedjeljka emitira HRT, treba dosta očekivati jer, kako i sami kažu, negativne predrasude o Tuđmanu danas uglavnom zvuče morbidno. Gordan Malić, koji je na seriji u produkciji Intermedia grupe radio dulje od godine dana, kaže da je na Facebooku pokrenuta i stranica “Predsjednik” te poziva gledatelje na raspravu. Naravno, to jest rizično, jer će je valjati držati unutar civilizacijskih okvira. Odlika današnjice, za razliku od Tuđmanova vremena, jest i povratak totalitarističkih oblika svijesti, pa građani čak pozivaju na represiju, pa i na zakon ulice. – To je u Tuđmanovo vrijeme bilo nezamislivo, premda i sada ima kritičara koji tkaju priče o “totalitarnom Tuđmanu”. U njegovo su vrijeme država i sve institucije funkcionirale, a sve vlade bile su bolje od vlada nakon 2000. U 10 epizoda autori će gledateljima približiti i tadašnju ratnu solidarnost, za razliku od današnjih oštrih podijeljenosti. Treba objasniti i kako su Tuđmanu ta nacionalna pomirba i solidarnost uspijevale, a zašto to tako teško uspijeva danas. U prvoj epizodi serijala odvija se kraj i početak Tuđmanova političkog puta. Kraj tzv. tuđmanizma oslikava njegova teška bolest, s kojom eskaliraju i pritisci iz inozemstva i unutrašnji sukobi u HDZ-u. Svjedoči o tomu i bivši američki veleposlanik u Zagrebu William Montgomery i priznaje kako je njegov mandat bio usmjeren i na rušenje predsjednika Tuđmana i HDZ-a. (!?) Serijal se bavi i nekim negativnim mitovima o Tuđmanu, kao onome o “paktu s ustašama” nakon posjeta emigraciji. No, Pavelić je Tuđmanu, kao kvisling i organizator masovnog terora, bio neprihvatljiv. Ali ideja hrvatske samostalnosti, koja je postojala i u marionetskoj NDH, nije mu bila strana. Tuđman je, zapravo, među partizanima bio ustaša, a među ustašama partizan. I samo tako, kao i “naš” i “njihov”, mogao je realizirati politiku pomirbe koja je dovela do suverenosti i pobjede u ratu, kaže Malić i najavljuje još “zapaljivih” dvojbi oko Tuđmana – primjerice, mit o tome da je Udba uskrsnula Tuđmana te mu dala putovnicu i osigurala prvi posjet emigraciji, što je, kaže, obična podvala.
Neće s Tuđmanom
Neva Šibl, supruga generala Ivana Šibla, u jednoj epizodi govori o večeri uoči prvih parlamentarnih izbora, u društvu Savke, Tripala, Gotovca... Šibl ih pita zašto se ne udruže s Tuđmanom jer bi tako lakše ostvarili jedinstvo potrebno za stvaranje države, a oni mu kažu: “Ma kakvi s Tuđmanom! On ti je postao nacionalist, udružio se s ustašama! Osim toga, bivši je general!” Nakon toga je Šibl slegnuo ramenima i rekao: “A ništa, onda će to Tuđman napraviti sam”. Tako je i bilo.
10 epizoda po 50 minuta autori serije o prvom hrvatskom predsjedniku pripremali su godinu dana