Najnižu plaću imaju zaštitari i istražitelji – u prosjeku 4245 kn
HUP-ova analiza gospodarskih trendova pokazuje da industrijski rast za 2019. iznosi – samo jedan posto
Godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje za 2019. mogao bi iznositi – samo jedan posto! Procjena je to analitičara Hrvatske udruge poslodavaca na osnovi statistike za prvih 11 mjeseci prošle godine. U studenome je ukupna industrijska proizvodnja pala u crveno za 0,4 posto, a najveći minus bilježi prerađivačka, 3,1 posto, što nije nebitno jer joj je udio u ukupnoj industriji 80,8 posto, a ne oporavlja se drugu godinu zaredom. Nakon lipnja i kolovoza, ovo je treći negativan mjesec industrijske proizvodnje u 2019. U razdoblju od siječnja do studenoga, ukupna je industrijska proizvodnja veća samo 0,8 posto, a prerađivačka je u minusu 0,1 posto. U pozitivu vuče rast od 7,7 posto u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i u klimatizaciji.
Troškovi rada rasli
Prema podacima iz HUP-ova mjesečnog pregleda glavnih trendova u gospodarstvu, u studenome je promet od trgovine na malo na godišnjoj razini porastao realno 2,5 posto, a nominalno 2,9 posto, što je blago usporavanje u odnosu na prethodna dva mjeseca. U prosincu je fiskalizirano 182,8 milijuna računa, dva posto više nego u istom mjesecu 2018., a promet u trgovini na malo iznosio je 15,8 milijardi kuna i za milijardu je kuna premašio lanjski, s rastom od šest posto. U razdoblju od siječnja do studenoga rast iznosi 3,6 posto realno, a nominalno 4,1 posto, što očekivanja realnog rasta za posljednje tromjesečje 2019. podiže između 3,5 i četiri posto za cijelu 2019. Potrošnji pridonosi povećanje plaća: rast prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome je realno 2,8 posto, nominalno 3,4 posto, odnosno 229 kuna godišnje, a iznosila je 6496 kuna, prema podacima za listopad. Medijalna je neto plaća bila 5630 kuna. Najviši je iznos prosječne plaće isplaćen u zračnom prijevozu – 12.077 kuna, najniži u zaštitnim i istražnim djelatnostima – 4245 kuna, što je 2251 kunu manje od prosjeka. U trećem su kvartalu troškovi rada za cijelu ekonomiju porasli pet posto; od toga su plaće veće šest posto, a drugi troškovi rada smanjeni su 0,3 posto. U studenome je indeks pouzdanja potrošača s -2,6 bodova na najvišim razinama otkad se provode istraživanja sentimenta potrošača, a indeks očekivanja potrošača s -0,9 bodova najviši je u 2019.
Inflacija 0,5 posto veća
U studenome bilo je ukupno 1,543.091 zaposlenih, što je na godišnjoj razini rast od 1,1 posto, a na mjesečnoj pad 0,9 posto. U posincu je pak HZZ evidentirao 131.753 nezaposlenih, što je 3303 osobe ili 2,6 posto više na mjesečnoj razini, ali i 17.166 osoba ili 11,5 posto manje nego u prosincu 2018. U studenome je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 7,7 posto, a anketne nezaposlenosti 6,5 posto i blago smo iznad prosjeka EU 28 koji je 6,3 posto.
U prosincu je indeks potrošačkih cijena na godišnjoj razini viši 1,4 posto, a na mjesečnoj razini bilježi pad za 0,1 posto. Temeljna je inflacija na godišnjoj razini porasla 0,5 posto. Na kraju trećeg tromjesečja udio javnog duga u BDP-u iznosio je 74,9 posto i smanjen je 0,4 posto kvartalno, ali je i 4,4 posto veći na godišnjoj razini.
Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u tom je razdoblju nastavio padati, na 6,03 posto. U korporativnom sektoru najgora je situacija u građevinarstvu gdje je udio loših kredita 29,66 posto, a najniži su u turizmu, 8,61 posto. Banke su u prva tri tromjesečja 2019. prodale ukupno 3,71 mrld. kuna potraživanja agencijama za naplatu.
U prvih je 11 mjeseci ukupan robni izvoz rastao 5,8 posto, na 14,17 milijardi eura, s time da je pokrivenost izvoza uvozom bila 61,5 posto te je saldo robne razmjene negativan za 8,86 milijardi eura – rastao je 294,7 milijuna eura na godišnjoj razini.
Promet u trgovini na malo u prosincu je iznosio 15,8 mlrd. kn – 1 mlrd. kn više nego 2018.
Najviše je loših kredita u građevinarstvu, 29,66 posto, najmanje u turizmu, 8,61 posto