Veliku pobjedu nad Njemačkom zasjenilo je rođenje sina
HRT danas nastavlja s emitiranjem dokumentarnih filmova u sklopu projekta Večernjeg lista “Hrvati koji su mijenjali svijet. Nakon što smo u nedjelju pogledali izvrsni dokumentarac o Ruđeru Boškoviću, na Trećem programu od danas do četvrtka na rasporedu je serijal u četiri dijela “Faust Vrančić – san o strojevima”. U seriji je prikazan životni put Fausta Vrančića (Šibenik, 1551. – Venecija, 1617.), poznatog izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, jezikoslovca, hrvatskog polihistora. Serija je nastala kao koprodukcija Hrvatske televizije i producentske kuće ARTY-ZG prema scenariju i pod redateljskom palicom Hrvoja Šajbingera.
Uz ozračje i okolnosti koje su utjecale na njegov životni put u seriji “Faust Vrančić” osobiti naglasak dan je njegovoj izumiteljskoj i znanstvenoj djelatnosti: konstrukcijama mlinova, žičara, visećih metalnih mostova, satova... a posebno njegovom remek-djelu – nacrtu padobrana čiji se pravokutni oblik koristi i danas – kazao je Vladimir Brnardić, urednik dokumentarnih sadržaja HTV-a. Prva epizoda pod nazivom “Zemlja” prati djetinjstvo i ranu mladost Fausta Vrančića od odrastanja u Šibeniku i Šepurinama preko školovanja u Bratislavi i Padovi do odlaska na službu u Veszprém. Osobiti je naglasak stavljan na njegovu izumiteljsku djelatnost vezanu uz mlinove za koju je inspiraciju crpio iz rodne sredine kao i iz onodobne znanstvene literature.
Taj aspekt njegova djelovanja obrađuje publicist Milivoj Zenić. Druga epizoda, pod naslovom “Voda”, prati razdoblje od Faustova službovanja u Veszprému do odlaska na dvor Rudolfa II. u Pragu s posebnim osvrtom na njegove konstrukcije mostova, kao i na okolnosti u kojima tada djeluje (Turski ratovi, širenje protestantizma, stupanje na prijestolje novog cara).
Epizoda je snimljena na autentičnim lokacijama u Veszprému i Pragu, a nacrti i makete mostova popraćene su stručnim komentarima. Treća epizoda, “Vatra”, obuhvaća najintrigantnije razdoblje života Fausta Vrančića – njegov boravak na dvoru njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. Poseban je naglasak stavljen na ekscentrično ozračje carskog dvora u Pragu, na umjetnike i znanstvenike među kojima se Faust kretao te na njegov osobni odnos s carom. Pred sam kraj života Faust Vrančić odlučio je svoje zamisli i ideje objaviti u jedinstvenom djelu – “Machinae novae”. Četvrta epizoda “Zrak” posvećena je tako posljednjim godinama njegova života provedenim u Rimu i Veneciji te njegovu remek-djelu.(sam)