U građevinsku zonu pretvaraju 500.000 ‘zelenih’ kvadrata
Razmak između zgrada viših od 9 katova samo 30 metara, u Donjem gradu neboderi...
Čija je ono livada, čija je ono trava? Zasad još gradska, ali uskoro će pola milijuna četvornih metara zagrebačkih javnih, uglavnom zelenih površina biti u rukama poduzetnika koji će na njih smjestiti stanove i poslovne prostore. Prenamjena zemljišta iz zona Z u M1 ili, u prijevodu, iz zelenih površina u one mješovite, odnosno stambeno-poslovne namjene glavna su okosnica 86 amandmana koje su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, njegov skupštinski klub te onaj HDZ-ov priložili na generalni urbanistički plan (GUP). Odlučili su i da bi bilo zgodno “ubaciti” još pokoju podzemnu garažu, onima u centru omogućiti više etaža, izbaciti bilo kakva ograničenja za postavljanje baznih stanica, ali zato povećati koeficijent iskoristivosti u Donjem gradu, što, zapravo, omogućava izgradnju dodatnih nebodera na spomenutom prostoru. Ali najbolje da krenemo ispočetka.
Potkrovlja s nadozidom
Nedostatak parkirališnih mjesta, smatraju bandićevci, odlična je prilika da se na Kennedyjevu trgu, Trgu Franje Tuđmana i Trgu Krešimira Ćosića naprave garaže, kao i da se u Donjem gradu omogući da idu na više od -2 etaže.
– Veći broj etaža može se izvesti na temelju prometnog elaborata, ako se utvrdi da su stanovnicima određenog bloka potrebne – piše u amandmanu koji je predložio Bandićev klub u gradskom parlamentu. Za Donji grad imali su još ideja pa su zaključili da bi koeficijent iskoristivosti u tamošnjim blokovima trebao biti 4,5, a ne dosadašnjih 3, jer ovaj je povećani već predviđen urbanističkim planom uređenja Ilica-Preobraženska-Preradovićev trg-Varšavska-Gundulićeva. Ono što koeficijent u praksi znači jest da će se u Donjem gradu omogućiti gradnja nebodera. Ide se uvis i u ostalim stambenim te mješovitim zonama, gdje će se omogućiti uređivanje potkrovlja s nadozidom, kao i ukinuti obveza da se treća etaža objekta izvodi isključivo kao potkrovlje ili uvučeni kat. U zonama javne i društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene međa između objekata ne mora više biti pet metara, nego tri, a bandićevci su odlučili da se neće miješati više ni u bazne stanice jer se “antenski prihvati ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja”. Što se same prenamjene zemljišta tiče, zelenilo u stambeno-poslovnu namjenu ide kod Podrebernice u Šestinama, u Rudešu kod Komiške, uz donju postaju buduće sljemenske
žičare, na Vrbanima kod Domašinečke, kod Ulice SR Njemačke, između Islandske i Vatikanske, uz Miroševečku cestu, Miramarsku i Dobojsku, na Medveščaku. Livade se pretvaraju i u isključivo stambene zone, i to u Gornjoj Dubravi kod VI. Retkovca, uz Zelenu magistralu u Vrapču, u Ulici Isce, a društvena namjena teritorija u Vinogradskoj kod bolnice Sestara milosrdnica postat će za stanove i poslovne prostore. Mirogoj se širi na sjever, također po ledini, a kod Slanovečke u Dubravi smjestit će se, opet na zelenoj površini – solarna elektrana. Bandićev klub zastupnika predlaže i da se smanji propisana udaljenost između zgrada viših od devet etaža, koje prema važećem GUP-u od međe građevinske čestice moraju biti udaljene najmanje polovicom svoje visine. Nova je ideja da ta udaljenost od međe bude samo 15 metara, odnosno da između takvih zgrada udaljenost bude samo 30 metara. Obrazloženje za to im je da se “postojećim propisima neracionalno koriste građevinska zemljišta”. Na vrlo atraktivnoj lokaciji u Veslačkoj ulici, koja se proteže do nasipa, sportska zona mijenja se u mješovitu, pretežito poslovnu uz objašnjenje da nema potrebnih 5000 četvornih metara za sportsku zonu. Na Zelengaju, pak, bandićevci žele prenamijeniti zelene površine u stambenu namjenu jer smatraju da na toj livadi tamošnji stanovnici trebaju dobiti prostor za dvorište i pomoćne građevine. U Gornjoj Dubravi, u Prašnici Gornjoj, predlaže se pak prenamjena zelene površine u stambenu zonu. Bandićevi zastupnici žele prenamijeniti i zelenu površinu u Ulici Bukovac u stambenu namjenu. U tom klubu zagrebačkih skupštinara predlažu i da se, zbog ekonomičnosti, ukinu javni natječaji za svu uličnu gradnju u Donjem gradu i da se oni provode samo za javne i društvene namjene i za građevine na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba. Na prostoru između Avenije Većeslava Holjevca i Zahradnikove ulice predložena je prenamjena iz društvene u poslovno-trgovačku namjenu, uz objašnjenje da je na tom dijelu već izgrađeno dosta poslovnih građevina. U Rubetićevoj ulici predlaže se prenamjena stambene i rekreacijske zone u mješovitu, pretežito poslovnu zonu. A na ogromnom prostoru između Avenije Gojka Šuška i Svetošimunske ulice, ako prođe ovaj amandman, umjesto sportsko-rekreacijskih sadržaja gradile bi se stambeno-poslovne zgrade. Obrazloženje bandićevaca za to je da taj prostor na križanju dviju ulica nije primjeren za sportske sadržaje kao i da ima još dovoljno prostora uz tu parcelu za takve sadržaje. Zelene površine trebale bi zamijeniti stambeno-poslovne zgrade u Svetoklarskoj ulici, dok bi se u Donjoj Dubravi, kod Rimskog puta, rekreacijska i zelena površina prenamijenila u poslovnu. U Ulici Ivice Drmića, prema amandmanu bandićevaca, umjesto proširenja ceste gradile bi se poslovne zgrade, a između Brezovičke i Ulice Zoranićevih “Planina” na sadašnjim zelenim površinama gradile bi se stambeno-poslovne zgrade. I u Ulici Gramača na zelenim površinama trebale bi niknuti stambene zgrade, dok bi na prostoru između Slavonske avenije i Ulice Mije Haleuša zelena površina bila pretvorena u mješovitu namjenu. Zelena zona u Ulici Vale Vouka amandmanom bandićevaca također dobiva stambenu namjenu.
Stonskoj ipak ostaje park
Nešto je zeleno ipak ostalo u Središću, gdje su i HDZ te sam gradonačelnik predložili da se ipak obustavi planirani produžetak Stonske, kako bi ondje ostao park, a još je jedan amandman dvostruk.
Nove crkve na Kajzerici, Savici i Jakuševcu žele i HDZ-ovci i klub Bandićevih zastupnika. Traže i izgradnju zdravstvene stanice, društvenog doma i knjižnice na Vrbanima, u blizini tamošnje škole, i to na površini iza stambene zgrade na uglu Rudeške i Listopadske, a na njezinu dijelu žele ostaviti i zonu na kojoj se može izgraditi još sličnih sadržaja, poput vrtića i javnog parka.
Na Črnomercu pak žele izgradnju umirovljeničkog doma, a traže i da se prostor između Svetošimunske ceste i Avenije Gojka Šuška u Dubravi, koji Agronomski fakultet koristi za terensku i praktičnu nastavu, pretvori u prostor javne površine s obilježjima parka koji bi “hortikulturalnim uređenjem okoliša pretvorile cijeli prostor u skladno uređenu krajobraznu cjelinu”. To je zemljište susjedno onom na kojem bandićevci žele da se, umjesto sportskih sadržaja, gradi poslovno-stambeni kompleks. HDZ-ovci misle da bi se trokut oko autopraonice uz Aveniju Većeslava Holjevca trebao pretvoriti u mješovitu, pretežito poslovnu namjenu, a dosad je prostor bio predviđen za uređenje parka. I na zelenoj površini na Trnju, iza zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, omeđenoj Miramarskom cestom te Ličkom i Gackom ulicom, trebala bi, prihvati li se HDZ-ov amandman, niknuti zgrada.
– Budući da važeći GUP nije realiziran zadnjih 30 godina, nije realno da će Grad u skoro vrijeme pristupiti realizaciji plana po kojem se na ovom području planiraju graditi novi parkovi i trgovi, neizgrađeni koridori gradske infrastrukture i građevine za znanost, kulturu, rekreaciju, ugostiteljstvo i vjerske sadržaje – objasnili su HDZ-ovci svoj amandman, koji je potpisao Kazimir Ilijaš, predsjednik kluba
stranke.• gradskih zastupnika te
Nedostatak parkirališnih mjesta, smatraju bandićevci, prilika je da se na Kennedyjevu, Trgu F. Tuđmana i Trgu K. Ćosića naprave garaže, koje bi u Donjem gradu išle i dublje od -2 etaže