Akademijin Odbor štitit će hrvatski jezik, ali neće biti jezična policija
Akademik Ranko Matasović na čelu je novog Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovala je Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika koji čine članovi Razreda za filologiju HAZU i članovi suradnici. Za predsjednika Odbora izabran je akademik Ranko Matasović s kojim smo razgovarali.
Kako će izgledati rad novog odbora i koji su vam ciljevi?
Po potrebi, u rad Odbora uključit će se i drugi stručnjaci koji se bave hrvatskim standardnim jezikom. Osnovan je na inicijativu Razreda, ali i mnogih pojedinaca koji su, poput mene, smatrali da je potrebno osnovati takvo tijelo pri našoj Akademiji koje bi skrbilo o hrvatskom standardnom jeziku. To je u skladu s ulogom koje nacionalne akademije imaju i u drugim zemljama, npr. u Francuskoj ili Španjolskoj.
Je li Akademijin Odbor nasljednik Vijeća za normu hrvatskog jezika koje je ukinuto prije nekoliko godina?
Ja se nadam da će tako biti, no vrijeme će pokazati hoće li hrvatska javnost tako i prihvatiti ulogu Odbora. Moram napomenuti da Odbor za svoju zadaću nema mandat ni od kojeg političkog tijela, već se oslanja samo na ugled Akademije, kao najviše znanstvene i umjetničke institucije u zemlji, i na znanstveni integritet svojih članova.
Hoće li se Odbor zalagati za donošenje zakona o hrvatskome jeziku koji već neko vrijeme predlaže Matica hrvatska?
Ja sam osobno protiv donošenja zakona o hrvatskom jeziku jer smatram da je položaj hrvatskoga već zajamčen ustavnom odredbom o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj. Također smatram da pitanja konkretne jezične uporabe ne valja propisivati zakonom, već njihovo rješavanje treba biti dio opće i jezične kulture, koju trebaju poticati i razvijati obrazovne i kulturne institucije, uključujući i HAZU. Međutim, kada Odbor počne s radom, možda će se čuti i drukčija mišljenja.
Tko po vašem mišljenju danas najviše ugrožava hrvatski jezik?
Mislim da ga nitko ne ugrožava, sigurno ne neka konkretna osoba ili skupina ljudi. Hrvatski nije ugrožen, službeni je jezik ne samo Hrvatske već i Europske unije i mnogo je jezika u svijetu čiji govornici mogu tek sanjati o takvom statusu. Stoga ne treba stvarati paniku. Međutim, vremena su nestabilna (i uvijek su bila) i ne možemo biti sigurni hoće li se u budućnosti pojaviti politički pritisci na položaj hrvatskoga jezika, na što bi Odbor svakako morao reagirati. Posredno, svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području, kao da standardni jezik nema i svoju povijesnu dimenziju i kulturnu i nacionalnu vrijednost. Zastupnicima takvih mišljenja treba odgovoriti argumentima. U svakom slučaju, ja Odbor za normu ne vidim kao neku jezičnu policiju, već kao tijelo koje će svojim ugledom i djelovanjem jamčiti da ne dođe do naglih, političkim pritiscima ili aktivističkim kampanjama uvjetovanih promjena u hrvatskom standardnom jeziku. Na Odbor treba gledati kao na neku vrst police osiguranja za nesigurnu budućnost.
Na koji će način Odbor raditi, hoće li mu se pitanjima moći obraćati i građani?
Odbor će se baviti uglavnom strateškim pitanjima o razvoju hrvatskoga standardnog jezika. Među našim prvim aktivnostima bit će organizacija znanstvene konferencije na kojoj će se raspravljati o položaju i ulozi standardnoga jezika u suvremenom hrvatskom društvu. Nadam se da će se na toj konferenciji sučeliti mišljenja i tradicionalista, koji bi željeli da se standardni jezik što manje mijenja i da u njemu više-manje sve bude normirano, i aktivista koji smatraju da standardnom jeziku uopće ne treba normiranje jer je ono uvijek odraz konzervativne ideologije. Volio bih da se o tim pitanjima uspostavi dijalog i da se otvoreno razgovara o argumentima i vrijednostima, bez ideološkog etiketiranja. U svakom slučaju, Odbor se ne će baviti jezičnim savjetništvom i odgovaranjem na upite građana o tome koja je riječ standardna, a koja nije. Za to postoje druge institucije poput Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji taj posao dobro radi. Međutim, Odbor će odgovarati na načelna pitanja institucija, primjerice, ako nastanu dvojbe o mogućim nepoštivanjima ustavne odredbe o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj ili o tome koji se jezični priručnici mogu smatrati normativnima i preporučenima.
Je li Odbor zamišljen kao konkurencija Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje?
Naprotiv, uloge se Odbora i Instituta nadopunjuju i vjerujem da ćemo moći uspješno surađivati. Institut svoj posao na opisu hrvatskoga jezika i jezičnom savjetništvu vrlo dobro radi i ondje ima vrsnih stručnjaka koje će Odbor u svojem radu zacijelo konzultirati. Međutim, kao tijelo Akademije, Odbor će biti potpuno neovisan u svojem djelovanju, neće poput javnih instituta ovisiti o financiranju nijednoga ministarstva te će se stoga, nadam se, znatno lakše moći othrvati bilo kakvom političkom pritisku.
“AKTIVISTI ZANEMARUJU KULTURNU I NACONALNU VRIJEDNOST TE POVIJESNU DIMENZIJU HRVATSKOG JEZIČNOG STANDARDA Osobno sam protiv donošenja zakona o hrvatskom jeziku, njegov status već je zajamčen Ustavom, kaže Matasović