U 15 godina koronavirus uzrokovao tri globalne epidemije
Vodeći virolozi imaju teoriju o nastanku novih virusa koja kaže: ljudi izlažu jedne drugima životinje koje u prirodi nikad neće doći u dodir i to stvara genetičke rekombinacije
Djeluje opasnije i smrtonosnije od gripe. Ili smo se na gripu samo navikli? Može prouzročiti lagane, prolazne simptome, ali i teške i brze komplikacije. Do čovjeka je došao od šišmiša, a prenijeti se može kao i svaka druga takva virusna bolest. Ili možda ipak ne? Sigurno se zasad samo može reći – koronavirus globalna je prijetnja i nepoznati virus. Izoliran je potkraj prošle godine u kineskoj pokrajini Wuhan, gdje je epidemija i počela, i znanost ga, istina ubrzano, tek izučava te je neizvjesno hoće li sutra postati puka sezonska bolest koja će nam uobičajeno dolaziti u zimsko doba i protiv koje ćemo se preventivno cijepiti ili nas čeka neki crni scenarij. Upravo je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nepoznate uzročnike zaraznih bolesti za koje ne postoji cjepivo ili lijek prije godinu dana svrstala među 10 globalnih prijetnji zdravlju. Osim ebole, na tom su popisu i virusi zika i nipah te koronavirusi. Konkretno, od koronavirusa bili su navedeni MERS i SARS te “bolest X” koja je opisana kao “nepoznati patogen koji bi mogao uzrokovati ozbiljnu epidemiju i za koji se treba pripremiti”. Je li aktualni koronavirus “bolest X”, nitko danas sa sigurnošću ne može reći. Prvenstveno zato što je riječ o nepoznatom virusu za koji prvo treba pojasniti kako se uopće našao među ljudima i postao infektivan?
– Većina koronavirusa inficira životinje, no ne i ljude. Enigma je zašto neki tipovi koronavirusa ipak inficiraju ljude. Vodeći virolozi imaju zanimljivu teoriju koja upozorava da na pojedinim mjestima poput vrlo specifičnih tržnica u Aziji ljudi zapravo eksponiraju jedne drugima pojedine vrste životinja koje u prirodi nikad neće doći u dodir. Takvi uvjeti stvaraju mogućnost za interakcije pojedinih bakterija ili virusa koji dolaze s različitih životinjskih vrsta te prolaze tipične genetičke rekombinacije ili slične događaje koji zapravo stvaraju nove jedinke. U prilog tome mogu govoriti i upravo objavljeni rezultati strukture virusnog genoma koji pokazuju da npr. njegovi pojedini dijelovi poput npr. S-proteina (Spike protein) i proteina membrane (M-protein) sadrže velike promjene uzrokovane brojnim mutacijama, a npr. S-protein sadrži sekvencu od 39 nukleotida koja je slična genomu pojedinih riba Indo-Pacifika što sugerira na brojne nama još nejasne rekombinacije pojedinih genoma prisutnih u prirodi. Iako se smatra da je šišmiš izvor tog virusa, niz je neodgovorenih pitanja na koja rezultati nedavno objavljenog rada u časopisu Lancet vezanog uz prvih devet oboljelih upozoravaju da je osam oboljelih posjetilo tržnicu morskih proizvoda Huanan, a jedna osoba nikad nije bila na toj tržnici. No, ta je osoba bila u hotelu blizu tržnice, što sugerira mogućnost prijenosa virusa nama potpuno nepoznatim putem. Iako se smatra da je šišmiš izvor virusa, gotovo sigurno su i druge životinje uključene u prijenos virusa jer je epidemija prvi put primijećena u prosincu 2019. kad su šišmiši u najvećem broju u stanju hibernacije (zimskog sna). I istina je da šišmiši uopće nisu prodavani niti su pronađeni u blizini tržnice Huanan što otvara dodatna pitanja – objašnjava prof. dr. Dragan Primorac, znanstvenik i genetičar.
Prvo čemu je svijet prionuo jest analiza genoma virusa 2019-nCoV – “novi koronavirus iz 2019. godine”. Prof. Primorac kaže da je utvrđeno da je genom tog virusa “građen od jednolančane molekule tzv. glasničke RNK (mRNK) i sadrži 29.903 nukleotida”, ali i da ne znamo putove njegova prijenosa.
Potraga za idealnom terapijom
– Drugi posebno zabrinjavajući podatak oko kojeg se ovih dana prepiru vodeći svjetski autoriteti iz područja virusologije je tvrdnja prof. Anthonyja Faucija, direktora U.S. National Institute of Allergy and Infectious Diseases, koji drži da virus mogu prenijeti asimptomatske osobe, što je iznimno velik problem, jer ako ne znate odnosno ako ne možete pravodobno prepoznati izvor širenja, ne možete ni zaustaviti širenje epidemije. S tim stavom se ne
Neke su klinike u terapeutski postupak uključile i lijekove Ritonavir i Liponavir koji se koriste u liječenju osoba zaraženih HIV-om i virusom gripe
Intenzivno se radi na razvoju mRNK cjepiva, kaže prof. dr. Dragan Primorac, koja su pokazala snažan imunostimulativni učinak
slaže prof. Bogoch, infektolog sa sveučilišta Toronto, koji tvrdi da je svaka osoba koja je prenijela infekciju imala neke od simptoma iako ti simptomi nisu bili potpuno razvijeni. U svakom slučaju, dosadašnja statistika pokazuje da oko 2% oboljelih od 2019-nCoV umre. Značajno je to što je utvrđeno da je 2019-nCoV virus kod prvih deevt ispitanika, a o tome je pisao znanstveni časopis Lancet, pokazao podudaranje sekvenci u postotku većem od 99,98%, što sugerira da se navedeni virus zapravo tek nedavno infiltrirao u ljudsku populaciju, i to najvjerojatnije s jedne lokacije. Ovih dana može se pročitati da su neke klinike u terapeutski postupak uključile i lijekove (Ritonavir i Liponavir) koji se koriste u liječenju osoba zaraženih HIV-om i virusom gripe. Istodobno se intenzivno radi na razvoju mRNK cjepiva koja su u nekim drugim slučajevima pokazala snažan imunostimulativni učinak. Ideja tog tipa cjepiva je da ubacivanjem pojedinih segmenata (sekvenci) tzv. glasničke ili mRNK virusa u organizam zapravo stimuliramo imunosni sustav organizma da započne s proizvodnjom protutijela na virus iako zapravo on nikad nije bio u doticaju s tom osobom... – navodi naš poznati znanstvenik napominjući kako pak druga grupa znanstvenika radi na proizvodnji takozvanih monoklonskih protutijela koja bi se vezala za virus. Zaključno, kako kaže, nakon otkrivanja genetičke strukture virusa rodila se ideja da bi idealna terapija trebala sadržavati umjetno kreiran lanac mRNK koji bi se vezao za virusne mRNK molekule dok pojedini znanstvenici pak otkrivaju receptore važne za ulazak virusa u stanicu na temelju čega planiraju razvoj nekih drugih terapija.
Iz svega opisanog jasno je da svijet tek upoznaje taj koronavirus, da se radi na sto fronti i da se trenutačno može samo pokušati spriječiti da se bolest nekontrolirano širi. Kako iz Kine dolaze novi podaci o oboljelima, tako raste i globalni strah sa svim svojim posljedicama. Svi potencijalno zaraženi ljudi bivaju označeni, a diskriminacija svih Azijaca postaje opasna svakodnevica. Gospodarsko-političke posljedice epidemije tek će se zbrajati. Posljednjih 15-ak godina u svijetu su nastale tri velike epidemije upravo koronavirusima i, kako kaže prof. Primorac, nema razloga isključiti mogućnost da nam se ponovno dogodi epidemija s nekim novim njegovim tipom.
Preventivna testiranja besmislena
– U sjajnoj knjizi “SARS: How a global epidemic was stoped”, koju je izdao SZO i u kojoj je predgovor napisao dr. sc. Shigeru Omi koji je bio uključen u aktivnosti vezane uz tadašnju epidemiju, vrlo je jasno još 2006. upozoreno da ako pravodobno ne izvučemo pouke iz iskustava sa SARS-om te se ne fokusiramo na izvore i putove SARS-a, da će se slična epidemija ponoviti. To se upravo i događa – govori dr. Primorac.
Iz Kine se nastavlja evakuacija stranih državljana, Hrvati iz karantene u Francuskoj čekaju da prođe razdoblje inkubacije kako bi se vratili u Hrvatsku. U međuvremenu je u Hrvatskoj (barem do zaključenja ovog broja) testirano četvero ljudi zbog simptoma kakve uzrokuje koronavirus i povezanosti s Kinom. Svi su se nalazi pokazali negativnima, ali pitanje je trenutka, rekao je dr. Bernard Kaić, kada ćemo imati prvog oboljelog. Taj liječnik iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašava da se SZO rijetko odlučuje na drastične mjere poput zatvaranja granica, ali da nitko ne može predvidjeti što će biti dalje. Iz osječke bolnice gdje je bio jedan sumnjivi pacijent rekli su da se u toj ustanovi ni na odjelu gdje se čovjek nalazio (i na kraju je nalaz bio negativan) nije osjetio strah ni nelagoda drugih pacijenata. Svaka bolnica ima spremne izolacije i upute što raditi u slučaju kad posumnjaju na infekciju koronavirusom. Pacijenta se izolira, uzorak krvi ili bris ždrijela šalje se na Kliniku za infektivne bolesti u Zagreb, s uzorkom se barata prema propisanom postupniku, mora biti izoliran i dostavljen u roku od najviše 48 sati, a do tog nalaza osoblje odjela gdje je pacijent izoliran mora provoditi posebne mjere zaštite. Naručene su dodatne količine maski, rukavica, zaštitnih odijela, laboratorijskih testova itd. Sve to usporedo prati nelagoda, pa dr. Kaić svjedoči o brojnim pozivima građana koji se žele preventivno testirati.
– Smisla ima testirati samo ljude kod kojih se razviju simptomi, a boravili su posljednja dva tjedna u Wuhanu ili su bili u kontaktu s nekim tko je u posljednja dva tjedna došao odande. Zdravstveni nadzor traje 14 dana od napuštanja Kine – upozorava dr. Kaić.