PREMINUO VATROSLAV MIMICA
Filmom se počeo baviti po dekretu, a Fellinija je inspirirao za “Amarcord”
Jedan od najvećih hrvatskih filmskih redatelja neosporne međunarodne reputacije Vatroslav Mimica umro je u devedeset i sedmoj godini života u Zagrebu. Bio je filmski autor podjednako cijenjen kao autor igranih i animiranih filmova. Mimica je rođen u Omišu 25. lipnja 1923. godine. Završio je dvije godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, priključio se partizanima gdje je, primjerice, upoznao i Franju Tuđmana, a nakon Drugog svjetskog rata prvo se okušao u književnosti kao književni i kazališni kritičar i jedan od urednika časopisa “Izvor”. Pokrenuo je i izlaženje Studentskog lista.
Priključio se partizanima
S filmskom umjetnošću počeo se baviti slučajno, po dekretu, postavši direktor Jadran filma 1950. godine. U njegovo vrijeme direktorovanja snimljen je i poznati film “Ciguli miguli” Branka Marjanovića nastao prema tekstu Jože Horvata koji je desetljećima bio bunkeriran odlukom partijske vrhuške koju je zasmetao Horvatov farsični žalac. Mimica počinje režirati u prvoj polovici pedesetih. Prvi mu je film “U oluji” iz 1952. godine, a drugi zapažena komedija “Jubilej gospodina Ikla”.
Nakon toga posvećuje se animiranom filmu, prvo kao scenarist uz Vladimira Tadeja, a onda i kao redatelj. Jedan je od povijesnih utemeljitelja i prvaka poznate Zagrebačke škole crtanog filma. Mimičin animirani film “Samac” dobio je Grand prix u Veu neciji 1958. godine, prvu nagradu za neki animirani film Zagrebačke škole crtanog filma. Hvaljeni animirani filmovi su mu i “Happy End”, “Inspektor se vratio kući”, “Mala kronika”, “Kod fotografa”, “Jaje”, “Tifusari”... Scenarist je i crtanih filmova “Muha” Aleksandra Marksa i Vladimira Jutriše, “Krotitelja divljih konja” Nedjeljka Dragića ili filma “Cowboy Jimmy” Dušana Vukotića s Vladimirom Tadejem.
Godine 1963. vraća se igranom filmu i tada postaje glavni modernist hrvatske kinematografije zahvaljujući filmovima “Prometej s otoka Viševice” (gdje je bio i scenarist uz Slavka Goldsteina i Krunoslava Quiena) i “Ponedjeljak ili utorak” koji su nagrađeni
Puli, pa do filma “Kaja, ubit ću te!” zbog kojeg je u pulskoj Areni filmska ekipa bila izviždana i gotovo gađana kamenjem. Mimica je u intervjuima izjavljivao da je upravo taj film inspirirao Fellinija za “Amarcord”. Mimičini filmovi imali su odličnu međunarodnu percepciju, o njima su kritike objavljivale najprestižnije svjetske novine a Mimica je uspoređivan s najvećim svjetskim redateljima.
Mimica je režirao i igrani film “Seljačka buna 1573.”, iznimni projekt hrvatske kinematografije, koji je u Puli doduše dobio samo Veliku brončanu arenu, ali je prepoznat kao najbolji kostimirani film u povijesti hrvatske kinematografije. U kinima
Jugoslavije pogledalo ga je oko pola milijuna gledatelja, a film je imao uspjeha i na međunarodnom festivalima od Moskve pa do Cannesa.
Zanimljivo, u talijanskoj produkciji Mimica je snimio i manje poznati film “Tvrđava Samograd” o opsadi Sigeta (1961. godine), a svoj opus igranih filmova završio je još jednim kostimiranim filmom “Banović Strahinja” i to doista prerano, 1981. godine. Scenarist mu je na tom filmu bio Aleksandar Petrović. Prije toga snimio je svojevrsni triler “Događaj” prema priči A. P. Čehova koji je prikazivan u Veneciji te filmove “Hranjenik”, “Makedonski dio pakla” i “Posljednji podvig diverzanta Oblaka”. Mimica je često snimao filmove po zahtjevnim i relevantnim književnim predlošcima, a ukupno je snimio dvanaestak igranih filmova.
Sin mu je Spielbergov asistent
Nazora za životno djelo dobio je prije gotovo tri i po desetljeća, daleke 1986. godine. Nagradu za životno djelo primio je i u Amiensu 2012. godine, kada je tamo prikazana i retrospektiva njegovih filmova. U Bergamu je nagrađen i za kratkometražni igrani film “Telefon”. U Puli je dobio jednu Zlatnu i dvije srebrne Arene za režiju, a 2001. nagrađen je i Velikom zlatnom arenom za cjelokupni doprinos hrvatskoj filmskoj umjetnosti.
Kada su ga pitali zašto je tako rano prekinuo redateljsku karijeru, Mimica je odgovarao da njegovu karijeru nastavlja sin Sergio Mimica-Gezzan (koji je imao i zapaženu ulogu u “Seljačkoj buni” i drugim očevim filmovima). Mimica junior u Americi se afirmirao i kao producent i kao redatelj (između ostaloga asistirao je i Spielbergu), pa je potpisao i režiju rado gledane mini serije “Stupovi zemlje” nastale po romanu Kena Folletta.
Kada su ga pitali zašto je tako rano prekinuo redateljsku karijeru (1981.), odgovarao je da njegovu karijeru nastavlja sin Sergio MimicaGezzan